• NASA
• Slavni udar kometa Shoemaker-Levy 9 napravio je crvenu mrlju promjera 6000 kilometra, a sam je komet najvjerojatnije ispario unutar atmosfere Jupitera

Naše spoznaje o Jupiterovoj "unutrašnjosti" su mizerne i uglavnom se temelje na misiji sonde Galileo, koja je 1995. zaronila 150 kilometara u atmosferu Jupitera, odakle je slala podatke sat vremena, nakon čega je doslovno isparila.

Uglavnom, svaka svemirska letjelica najprije treba izdržati prolaz kroz Jupiterov pojas zračenja, od kojeg instrumenti lijepo "polude", a koji se proteže gotovo 400.000 kilometara oko planeta.

Letjelica zatim nailazi na vjetrove koji pušu brzinom većom od 425 kilometara i mahnito trgaju oblake pune vodika, a ako to uspije "preživjeti", na visini od 45 kilometara unutar atmosfere nailazi na udare vjetrova od gotovo 750 kilometara na sat.

Prvih 160 kilometara temperatura se kreće oko 152 °C, a znanstvenici pretpostavljaju da se približavanjem jezgri penje i do gotovo 28.000 °C. Pretpostavlja se da je komet Shoemaker-Levy 9, velik oko dva kilometra, 1994. godine sagorio "tu negdje".

Nekih 14.000 kilometra niže, stiješnjen između atmosfere i užarene stjenovite jezgre, nalazi se tekući metalni vodik, koji nastaje uslijed visokih temperatura i velikog pritiska.

Ta supravodljiva tekućina može nastati samo u uvjetima kakvi, s 680.000.000.000.000 paskala, vladaju i na Jupiteru.