Europska unija postavila je ambiciozan cilj da smanji emisiju ugljičnog dioksida za petinu do 2020. u usporedbi s razinama iz 1990., djelomično planom trgovanja dozvolama za emisije koji bi natjerao elektrane i tešku industriju da plaćaju za dozvole.
Kritičari kažu da će financijska kriza otežati industriji da poduzme velike investicije prema čistoj energiji.
"Mislimo da je ovaj klimatski paket usklađen s rješavanjem financijske krize... U ovom trenutku ljudi su fokusirani na ekonomsku krizu, ali naš paket dio je rješavanja problema", rekao je Dimas novinarima u Varšavi gdje je sudjelovao na pripremnim razgovorima za planiranu UN-ovu konferenciju u Poljskoj u prosincu koja bi trebala utrti put novom globalnom dogovoru o klimi.
Protokol iz Kyota koji je trenutno na snazi, a koji ne postavlja ograničenja emisije ugljičnog dioksida za rastuće ekonomije, poput Kine i Indije, istječe 2012.
"Borba protiv klimatskih promjena znači investiranje u energetsku učinkovitost, promoviranje obnovljivih izvora energije te davanje poticaja za stimuliranje ekonomije i doprinos rastu", naglasio je.
EU također kaže da će prijelaz na ekonomiju s niskim udjelom ugljika stvoriti nova radna mjesta i smanjiti izloženost Europske unije fluktuiranju cijena fosilnih goriva kao što je nafta, a koja dovode do globalnog zagrijavanja.
Poljska i druge bivše komunističke zemlje EU izrazile su zabrinutost da bi napori na smanjivanju emisija ugljičnog dioksida mogli usporiti njihov ekonomski rast značajnim podizanjem cijena energenata.
Dimas je izrazio nadu da će Francuska, predsjedavajuća zemlja EU, postići dogovor među zemljama članicama o klimatsko-energetskom paketu do kraja ove godine.
"Paket je dobar za Europu jer će europsko gospodarstvo biti učinkovitije", naglasio je Dimas.
bglavac
edin.kecanovic
