Potraga za njima trebala bi se znatno ubrzati nakon nedavnog lansiranja NASA-inog teleskopa Kepler. Tijekom četverogodišnje misije njegovi će instrumenti neprekidno skenirati oko 100.000 zvijezda kako bi u njihovim orbitama otkrili planete pogodne za život.

To bi stručnjacima Instituta za potragu za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI) trebalo pomoći da suze svoju potragu i usredotoče se na nastanjive solarne sustave. Bit će to ogroman korak unaprijed budući da znanstvenici trenutno nasumično pretražuju zvijezde u potrazi za signalima.

više iz rubrike ZANIMLJIVOSTI

Nedavna otkrića planeta nalik na Zemlju u našoj galaksiji potvrdila su pretpostavke da Zemlja nije rijetkost, već naprotiv relativno uobičajena pojava.

„Postajemo sve optimističniji. Stvarno vjerujemo da ćemo za nekih dvadesetak godina naučiti mnogo o životu izvan Zemlje i vrlo vjerojatno otkriti da život, možda čak inteligentan, postoji negdje drugdje u galaksiji“, rekao je američki astrofizičar dr. Frank Drake nedavno u razgovoru za BBC.

U svojem nastojanju da ubrzaju 'susret treće vrste' znanstvenici su nedavno također odlučili suziti područje potrage za njihovim signalima. Najlogičnije je očekivati da će s nama u kontakt pokušati stupiti one civilizacije koje se nalaze u području poravnatom s ravni u kojoj Zemlja kruži oko Sunca tzv. ekliptikom jer će oni moći vidjeti prolazak našeg planeta ispred matične zvijezde i otkriti da se radi o svijetu koji ima uvjete pogodne za život. Astronomi na Zemlji na isti način traže nastanjive planete u našoj galaksiji.

Richard Conn Henry sa Sveučilišta Johns Hopkins i njegovi kolege predložili su stoga SETI-ju da suzi svoju potragu na uzak pojas u ravni ekliptike koji predstavlja tek oko tri posto ukupnog neba.

Međutim, neki su znanstvenici upozorili da smo u svojem traganju za životom u svemiru previše zaslijepljeni poznatim formama utemeljenim na ugljiku i prilagođenim uvjetima na Zemlji. Čak i ovdje na Zemlji okolnosti koje pogoduju jednoj vrsti predstavljaju smrtnu opasnost za drugu. Moguće je da prvi organizmi na koje ćemo naići uopće neće biti utemeljeni na ugljiku nego možda na arsenu, kloru, fosforu ili sumporu, ističu znanstvenici. Smatraju da za život nije neophodna čak ni voda jer primjerice amonijak ima slična svojstva, te bi mogao biti odgovarajuća alternativa. Štoviše, amonijak i njegova mješavina s vodom opstaju u tekućem stanju u mnogo hladnijim uvjetima. To znači da bi neki takav drugačiji oblik života mogao bi postojati čak i na Saturnovu mjesecu Titanu.