Bacite cigaretu! Pušačima prijeti KOPB
Piše: Goranka Jureško
Foto: Sipa, Biljana Gaurina/CROPIX
Premda je gotovo donedavno tek manji dio usko specijaliziranih liječnika govorio o KOPB-u ili kroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća, danas za nju znaju svi pušači. Doduše, nerijetko se ponašaju kao da se to njih uopće ne tiče. A više od 15 posto pušača, s dvadesetak godina pušačkog staža, ima lakši ili teži oblik bolesti koja je nerijetko smrtonosna.
KOPB je kronična upalna bolest dišnih putova koja uglavnom nastaje kao posljedica višegodišnje izloženosti štetnim tvarima iz okoliša, ali liječnici će potvrditi da se ona gotovo isključivo događa zbog pušenja odnosno izloženosti duhanskom dimu čak i kod pasivnih pušača. Naime, KOPB u 90 posto slučajeva imaju pušači. To je i razlog što razvijene zemlje uvode zabranu pušenja u javnim prostorima jer se samo tako mogu zaštititi nepušači od neželjenih posljedica, ali dokazano je da tako i pušači puše manje. Dakako, i za prihvaćanje hrvatskog zakona koji brani pušenje u javnim prostorima povod je bio isti - zaštita nepušača!
“KOPB najčešće dobivaju pušači s duljim pušačkim stažem. Prepoznatljiva je po dugotrajnom kašlju koji je u pravilu produktivan, odnosno onaj kod kojeg postoji iskašljaj, a postepno se razvija i osjećaj nedostatka zraka ili zaduha”, kaže pulmolog dr. Neven Miculinić s KB-a Jordanovac, inače predsjednik Hrvatskog pulmološkog društva. Dodaje da se KOPB-u još pridaje premalo pažnje premda je to vrlo opasna i u konačnici smrtonosna bolest zbog koje se dio pluća skvrči, a protok zraka je onemogućen.
Od 20 do 30 godina staža
“Što se ranije postavi dijagnoza, to je liječenje učinkovitije. A kada bi u ranoj fazi bolesti pacijenti prestali pušiti, smrtnost bi bila značajno manja” kaže dr. Neven Miculinić. Na žalost, bolesnici se uglavnom javljaju prekasno na liječenje kad je bolest već jako uznapredovala, a disanje postalo otežano. Koliki je to zdravstveni problem govori i podatak da od KOPB-a boluje od 6 do 10 posto osoba, a među starijima od 60 ima ih više od 15 posto. Naime, za nastanak KOPB obično je potrebno od 20 do 30 godina pušačkog staža i dnevnog pušenja oko kutije cigareta. Dakako, ne treba zanemariti niti KOPB kod nepušača, odosno pasivnih pušača, koji su godinama bili prisiljeni raditi i živjeti u zadimljenim prostorima.
Premda je KOPB dugo bila zanemarena bolest, u međuvremenu je postala veliki socioekonomski problem pa danas postoje i smjernice za njezino liječenje. Naime, GOLD smjernice nastale su kao globalna inicijativa za dijagnosticiranje i liječenje KOPB-a, a u njima se inzistira na ranom dijagnosticiranju bolesti jer ono jamči bolje rezultate liječenja. Osim toga, u smjernicama se određuje terapija za KOPB ovisno o težini bolesti. Kako bi se smjernice u potpunosti primjenjivale i kod nas su provedene edukacije ne samo specijalista, već i liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje bi se bolest trebala dijagnosticirati što ranije.
Pomoć mladima
No, zasad je u Hrvatskoj još prisutan problem ranog postavljanja dijagnoze. Procjenjuje se da kod više od 50 posto bolesnika KOPB još nije dijagnosticiran. Naime, oni koji imaju lakši oblik bolesti, obično kašalj, zapuhanost i teško disanje, smatraju to uobičajenom posljedicom pušenja, pa se niti ne savjetuju s liječnikom. Bilo bi vrlo korisno kad bi u liječničkim kartonima kod obiteljskog liječnika pušačima bila naznačena dijagnoza pušenje jer bi to bio podsjetnik liječniku da provjeri postoji li kod pacijenta možda i početak KOPB-a. Umjesto dijagnoze pušenje takvim pacijentima obično u kartonu piše dijagnoza - kronični bronhitis i emfizem, a zapravo se radi o lakšem ili težem obliku KOPB-a.
Srećom, svi lijekovi za liječenje KOPB-a s kojima se liječe bolesnici s KOPB-om u svijetu dostupni su i hrvatskim pacijentima i to na teret HZZO-a. Međutim, liječenje KOPB-a samo je gašenje razbuktalog požara koji su upalile cigarete. Vrijeme je da se konačno krene s prevencijom barem tamo gdje se još uvijek može, a to je samanjenje pušenja među mladima.
KOPB je kronična upalna bolest dišnih putova koja uglavnom nastaje kao posljedica višegodišnje izloženosti štetnim tvarima iz okoliša, ali liječnici će potvrditi da se ona gotovo isključivo događa zbog pušenja odnosno izloženosti duhanskom dimu čak i kod pasivnih pušača. Naime, KOPB u 90 posto slučajeva imaju pušači. To je i razlog što razvijene zemlje uvode zabranu pušenja u javnim prostorima jer se samo tako mogu zaštititi nepušači od neželjenih posljedica, ali dokazano je da tako i pušači puše manje. Dakako, i za prihvaćanje hrvatskog zakona koji brani pušenje u javnim prostorima povod je bio isti - zaštita nepušača!
“KOPB najčešće dobivaju pušači s duljim pušačkim stažem. Prepoznatljiva je po dugotrajnom kašlju koji je u pravilu produktivan, odnosno onaj kod kojeg postoji iskašljaj, a postepno se razvija i osjećaj nedostatka zraka ili zaduha”, kaže pulmolog dr. Neven Miculinić s KB-a Jordanovac, inače predsjednik Hrvatskog pulmološkog društva. Dodaje da se KOPB-u još pridaje premalo pažnje premda je to vrlo opasna i u konačnici smrtonosna bolest zbog koje se dio pluća skvrči, a protok zraka je onemogućen.
Od 20 do 30 godina staža
“Što se ranije postavi dijagnoza, to je liječenje učinkovitije. A kada bi u ranoj fazi bolesti pacijenti prestali pušiti, smrtnost bi bila značajno manja” kaže dr. Neven Miculinić. Na žalost, bolesnici se uglavnom javljaju prekasno na liječenje kad je bolest već jako uznapredovala, a disanje postalo otežano. Koliki je to zdravstveni problem govori i podatak da od KOPB-a boluje od 6 do 10 posto osoba, a među starijima od 60 ima ih više od 15 posto. Naime, za nastanak KOPB obično je potrebno od 20 do 30 godina pušačkog staža i dnevnog pušenja oko kutije cigareta. Dakako, ne treba zanemariti niti KOPB kod nepušača, odosno pasivnih pušača, koji su godinama bili prisiljeni raditi i živjeti u zadimljenim prostorima. Premda je KOPB dugo bila zanemarena bolest, u međuvremenu je postala veliki socioekonomski problem pa danas postoje i smjernice za njezino liječenje. Naime, GOLD smjernice nastale su kao globalna inicijativa za dijagnosticiranje i liječenje KOPB-a, a u njima se inzistira na ranom dijagnosticiranju bolesti jer ono jamči bolje rezultate liječenja. Osim toga, u smjernicama se određuje terapija za KOPB ovisno o težini bolesti. Kako bi se smjernice u potpunosti primjenjivale i kod nas su provedene edukacije ne samo specijalista, već i liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje bi se bolest trebala dijagnosticirati što ranije.
Pomoć mladima
No, zasad je u Hrvatskoj još prisutan problem ranog postavljanja dijagnoze. Procjenjuje se da kod više od 50 posto bolesnika KOPB još nije dijagnosticiran. Naime, oni koji imaju lakši oblik bolesti, obično kašalj, zapuhanost i teško disanje, smatraju to uobičajenom posljedicom pušenja, pa se niti ne savjetuju s liječnikom. Bilo bi vrlo korisno kad bi u liječničkim kartonima kod obiteljskog liječnika pušačima bila naznačena dijagnoza pušenje jer bi to bio podsjetnik liječniku da provjeri postoji li kod pacijenta možda i početak KOPB-a. Umjesto dijagnoze pušenje takvim pacijentima obično u kartonu piše dijagnoza - kronični bronhitis i emfizem, a zapravo se radi o lakšem ili težem obliku KOPB-a. Srećom, svi lijekovi za liječenje KOPB-a s kojima se liječe bolesnici s KOPB-om u svijetu dostupni su i hrvatskim pacijentima i to na teret HZZO-a. Međutim, liječenje KOPB-a samo je gašenje razbuktalog požara koji su upalile cigarete. Vrijeme je da se konačno krene s prevencijom barem tamo gdje se još uvijek može, a to je samanjenje pušenja među mladima.
Registar pušačaBilo bi vrlo korisno kad bi u Hrvatskoj postojao registar pušača kod obiteljskih liječnika. U tom slučaju mogli bi se raditi redoviti spirometrijski testovi koji su prvo upozorenje problema s plućima kod pušača. Naime, spirometrija ili mjerenje plućne funkcije zlatni je standard u dijagnostici KOPB-a. To znači da bi svaki pušač kod kojeg postoji teško disanje, zaduha, kašalj i slično morao barem jedanput godišnje učiniti spirometriju kako bi se ponavljanjem tih mjerenja na vrijeme uočilo pripada li među onih 30 posto pušača koji će dobiti KOPB. Dio njih vjerojatno bi prestao pušiti i tako bi spriječio najgore. |
Činjenice o KOPB-u*Obilježje KOPB-a je kronični bronhitis i emfizem.*Kronični bronhitis je- dugortajna upala dišnih putova što proizvodi velike količine sluzi a ona pak kašalj i hripanje *Emfizem- uništava plućne alveole i male dišne putove pa pluća gube elasticitet a disanje je otežano *KOPB je 10 puta češći kod pušača nego li kod nepušača. U prosjeku se javlja kod pet na 10.000 osoba. |
bglavac
edin.kecanovic
