Večernji list, kao najrelevantnije hrvatske dnevne novine, pokreće kampanju o jednom od najvažnijih pitanja suvremenoga hrvatskog društva, o zdravstvenoj politici i prijedlogu reforme zdravstvenog sustava koju je prije desetak dana javnosti predstavio ministar zdravstva dr. Darko Milinović. Reforma zdravstva među najvažnijim je projektima u Hrvatskoj jer se tiče doslovno svakog hrvatskog građanina. Pokazale su to i službene i neslužbene reakcije na predložene promjene.
50 kuna dopunskog ili 3000 kuna participacije
Na liječenje u inozemstvo uglavnom se šalju djeca
Hrvatska ima treći najgori zdravstveni sustav u Europi
Otvoreni za probleme
Građane Hrvatske, naviknute na relativno jeftine zdravstvene usluge i golem broj zaštićenih socijalnih skupina, čekaju izmjene zdravstvenih zakona. Pretpostaviti je da prijedlog reforme za sve – od običnog čovjeka, pacijenta, liječnika u bolnicama, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti do predsjednika države – otvara brojne dvojbe i pitanja.
A kako bismo o zdravstvu, tom životno važnom segmentu društva, svi imali dovoljno relevantnih informacija i jasnih tumačenja, Večernjak otvara svoje stranice za sve što vas muči u vezi s reformom zdravstva. Želimo na taj način otvoriti široku društvenu raspravu o zdravstvu danas te kakvo bi ono trebalo biti u budućnosti.
Naši novinari i urednici otvarat će dan za danom teme iz predložene zdravstvene reforme, otvarat ćemo prostor za iznošenje mišljenja i pitanja te tražiti na njih odgovore kod mjerodavnih u državnoj zdravstvenoj administraciji.
Večernji list otvara i dežurni telefon i e-mail adresu na koje ćete nam, poštovani čitatelji, moći javiti zanimljiv slučaj, svoj problem ili dilemu, ali i dati svoje mišljenje o najavljenoj reformi te o sadašnjem stanju u zdravstvu.
Mi smo vaš servis
Prepoznat ćemo poruke pacijenata iz čekaonica domova zdravlja, bolnica, naručivati istraživanja i priče s terena, kontaktirati s autoritetima iz struke koji bi mogli dati savjet ili sami napisati komentar, analizu ili mišljenje, otkrivati nepoznate činjenice o reformi i prepoznavati posljedice koje bi takve promjene mogle izazvati u svakodnevnom životu. Želimo biti svojevrsni servis čitateljima te ih opskrbiti korisnim i zanimljivim informacijama.
Dopunsko?
Radno aktivno stanovništvo u Hrvatskoj iz bruto plaća izdvaja najviši postotak za zdravstveni doprinos u Europi, čak 15 posto. Udio izdvajanja za zdravstvo u državnom proračunu gotovo je 25 posto, odnosno godišnje oko 22 milijarde kuna.
A to nije dovoljno da se podmire sve zdravstvene usluge, dijagnostika, lijekovi, operacije, plaće zdravstvenih djelatnika, koji su primanjima podcijenjeni. Ali, za 4,5 milijuna stanovnika zdravstveni sustav plaća samo 1,5 milijun zaposlenih, dok tri milijuna ljudi ne plaća doprinose, a tek ih mali dio participira u zdravstvenim uslugama putem dopunskog osiguranja.
No, što mislite o jačanju sustava dopunskog osiguranja? | |
bglavac
edin.kecanovic
