Pokazala je to opsežna studija uglednog The Economista, a Hrvatske pak uopće nema u nekim kategorijama u kojima prednjače zapadnoeuropske i ostale razvijene zemlje.
Kriteriji liste
Izostali smo s liste najnaprednijih, zemalja s najvećom cijenama rada, razvijenom internetskom mrežom, niskom stopom korupcije, a ne možemo se pohvaliti ni zaštitom privatnosti.
Ono što bi nas trebalo prilično zabrinuti jest činjenica da Hrvatska nije među zemljama koje se smatraju najboljima za poslovanje. Da ne bi bilo zabune, ta lista nije “rezervirana” za superbogate države. Na njoj se nalaze naši susjedi Slovenija i Italija, ali i zemlje iz regije kao što su Bugarska i Rumunjska.
Ta je lista rađena po nekoliko kriterija: tržišni potencijali, porezi, zakoni o radu, infrastruktura, obrazovanje i političko okruženje. Otpali smo tako iz jedne vrlo perspektivne kategorije, ali zato kod nas jako dobru perspektivu imaju duhanska i alkoholna industrija.
Kulturni kapacitet
Kao što se moglo i očekivati, po životnim navikama smo na većini lista, i to najčešće među prvima, ali je zapravo riječ o listama za koje bi bilo bolje da nas na njima nema. Iako smo skloni svakodnevno kukati o krizi i nedostatku novca, te bismo i na toj listi sigurno dobro prošli da je napravljena, naše navike govore sasvim suprotno. Telefoniramo poput milijardera u Kataru kojima smo se prilično približili brojem mobitela po glavi stanovnika, a pijemo i pušimo kao da ništa drugo i ne radimo. Dnevno popušimo oko dvadeset milijuna cigareta, a takve su nas životne navike dovele i do toga da smo visoko na listi smrtnosti od raka.
Jako volimo i mobitele i na sto stanovnika imamo ih 97, no riječ je o podatku iz 2006. U međuvremenu smo napredovali, pa danas na 100 Hrvata ide nešto manje od 130 mobitela, čime smo stali uz bok Hong Kongu, gdje je taj prosjek 132.
- Problematičan je nedostatak brige o kulturi. Mi od nje ne vidimo nikakvu korist, vrednujemo je samo manifestacijski, ali o kulturi života nitko ne brine. Na žalost, nemamo dovoljno kulturnog kapaciteta da budemo globalno konkurentni i zbog toga ćemo imati trajne posljedice - komentirala je poražavajuće rezultate sociologinja Inga Tomić-Koludrović.
No, sigurno nam se neće svidjeti činjenica da spadamo među najstarije s prosjekom godina od 40,6.
No, ono što razočarava je da čak i da smo mlađi, ne bismo baš bili primjer odraslima. Naime, naši su tinejdžeri debeli, piju više od starijih, puše gotovo kao i odrasli i redovito konzumiraju marihuanu.
Ispijanje vina i piva
I dok se vršnjaci hrvatskih tinejdžera iz ostalih naprednih zemalja nalaze na listama koje govore o korištenju kompjutora, naši su među prvima po ispijanju vina i piva.
Najviše mjesto koje smo osvojili je treće, a opet je riječ o tinejdžerima, i to na listi redovitih pušača, a ispred njih su samo klinci s Grenlanda i iz Bugarske.
Pušenje marihuane još je jedan njihov hobi, a dva posto to čini redovito.
Ako nekome tih dva posto zvuči malo, onda je dobro imati na umu da je u Kanadi, koja je prva na toj listi, ljubitelja marihuane među tinejdžerima pet posto.
Ovo nije držanje lekcije o tome kako trebamo živjeti, već naprosto slika Hrvatske onakva kakvom je vidi The Economist.
 |
 |
| Željko Reiner, Predsjednik Akademije medicinskih znanosti Nije dovoljno samo liječenje, snaga se treba usmjeriti na prevenciju koja na duge staze daje najbolje rezultate |
Željko Baklaić, Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo O štetnosti alkohola ili pušenja, kao i prekomjerne težine, treba govoriti već u vrtićima i osnovnim školama |
| Hrvati žive pet godina kraće od prosjeka EU Godišnje umire 50.000 osoba, a rađa se 40.000 djece. Do 2030. bit će nas trećina manje ZAGREB - Zdravstveni i populacijski pokazatelji hrvatskog stanovništva nisu briljantni. Ne samo da pokazuju kako Hrvatska prebrzo stari nego zaostaje i u većem dijelu preventive. Čak i neki započeti programi poput ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva stagniraju premda su trebali početi i neki drugi poput ranog otkrivanja raka prostate i grlića maternice. Instant-rješenja Nedostatak preventive razlog je što je Hrvatska i po broju umrlih od raka pluća na drugom mjestu u Europi, odmah iza Mađarske. Ni smrtnost od kardiovaskularnih bolesti ne pada, kao ni broj pušača i alkoholičara. U Hrvatskoj puši nešto više od 30 posto odraslih i oko 20 posto mladih, a posljednje istraživanje o alkoholizmu smjestilo nas je na neslavni europski vrh. Ni s natalitetom ne stojimo najbolje. Tako se zbog činjenice da se u Hrvatskoj godišnje rađa oko 40.000 djece, a umire 50.000 osoba očekuje da će 2030. godine biti trećina stanovnika manje. Ni očekivano trajanje života nije zadovoljavajuće jer je ono, s obzirom na zdravstvene pokazatelje, kraće pet godina nego u starim članicama EU. Da bi trebalo više preventive u hrvatskom zdravstvu, smatra i dr. Željko Baklaić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. - Zabrane, kao ova posljednja uvedena za pušenje na javnim mjestima, mogu smanjiti pušenje ili barem izloženost nepušača duhanskom dimu, no držim da bi edukacija o sustavnoj brizi za vlastito zdravlje trebala biti bolja - kaže dr. Baklaić. - To znači da se o štetnosti alkohola ili pušenja, kao i prekomjerne težine treba govoriti već u vrtićima i osnovnim školama. Nije dovoljno da imamo programe učinkovitog zbrinjavanja bolesnika sa srčanim infarktom, a da ti isti bolesnici nakon što izađu iz bolnice i dalje puše - smatra dr. Baklaić. Dodaje kako se čini da trošimo previše na instant rješenja, a premalo na preventivu koja podrazumijeva rad na duge staze. Tehnologija prikupljanja Predsjednik Hrvatske akademije medicinskih znanosti, prof. dr. Željko Reiner, kaže da je teško komentirati podatke ako se ne zna tehnologija njihova prikupljanja, ali ipak ističe kako je sigurno da je Hrvatska u europskom vrhu po incidenciji kardiovaskularnih i malignih bolesti i u tome nema spora. - Zbog toga upravo ti zdravstveni problemi moraju biti u vrhu interesa ne samo liječnika nego i cijelog društva - ističe prof. dr. Reiner. Naravno, dodaje da nije dovoljno samo liječenje već se snaga treba usmjeriti u prevenciju koja na duge staze daje najbolje rezultate i troši manje zdravstvenih sredstava. (Goranka Jureško) |
| * Istraživanje The Economista u Hrvatskoj nije provedeno u sljedećim kategorijama: ekonomska razvijenost, ekonomske slobode, zaštita privatnosti, najveći izvoznici, niska stopa korupcije, cijena rada, razvijena internet-mreža, najmanji broj dana za registriranje tvrtke... |
bglavac
edin.kecanovic
