'Novi pravilnik o odgoju i obrazovanju te primjerenoj potpori učenicima s teškoćama u razvoju morao je biti donesen 1. kolovoza 2009. godine kako bi na snagu mogao stupiti s početkom školske godine.
Pravilnik nije donesen, a lokalne uprave za prosvjetu, koje su do sada odobravale podršku asistenata i mobilnih timova u nastavi, više nemaju podlogu za to. Samo u Zagrebu 50 posto djece s posebnim potrebama ostalo je bez asistenta.
Riječ je uglavnom o djeci s ADHD poremećajem (poremećaj pažnje i hiperaktivnost) dok su djeca s motoričkim oštećenjima i Downovim sindromom, zahvaljujući njihovim roditeljima, dobila asistente', kazao je izvršni direktor udruge IDEM Darko Kobetić.
Zbog čega novi pravilnik nije donesen i tko će pomoći velikom broju djece dok se on ne donese, pitali smo državnu tajnicu u MZOŠ-u Dijanu Vrcan, koja je preko glasnogovornika Duje Bonaccija poručila: 'Do donošenja novoga na snazi je postojeći stari pravilnik u kojemu su regulirana sva pitanja vezana uz potporu učenicima s teškoćama u razvoju. Novi pravilnik je u postupku usvajanja te će biti objavljen čim bude usuglašen s drugim pravilnicima.'
U udruzi IDEM ističu da u aktualnom pravilniku nema nikakve osnove prema kojem bi škole mogle imati asistente jer ih on uopće nije poznavao.
'Uvođenje asistenata u škole bio je pilot projekt preuzet iz Velike Britanije. Pokazao se kao dobar i dogovoreno je da se implementira u novi pravilnik uz još niz stvari koje su, prije svega, inovativne.
Pravilnik je trebao pružiti osnovu za osiguranje punih ljudskih prava i sloboda osoba s invaliditetom, bez diskriminacije bilo koje vrste. Primjerice, aktualni pravilnik nije omogućavao djetetu s poteškoćama da pohađa redovnu školu, već bi ga se jednostavno klasificiralo i strpalo u posebnu', ističe Kobetić.
Kao glavni razlog nedonošenja novog pravilnika Kobetić navodi prije svega strah državnih institucija od inovativnosti.
'Meni se to čini kao jedini logičan razlog. Država se boji inovacija u određenim područjima. Novac nikako ne može biti opravdanje jer smo potporu za projekt dobili i od Svjetske banke.
Naime, pokazalo se da školovanje djeteta koje pohađa redovnu školu uz asistenta košta mjesečno tisuću kuna manje nego da pohađa posebnu školu', zaključio je Kobetić.
Pravilnik nije donesen, a lokalne uprave za prosvjetu, koje su do sada odobravale podršku asistenata i mobilnih timova u nastavi, više nemaju podlogu za to. Samo u Zagrebu 50 posto djece s posebnim potrebama ostalo je bez asistenta.
Riječ je uglavnom o djeci s ADHD poremećajem (poremećaj pažnje i hiperaktivnost) dok su djeca s motoričkim oštećenjima i Downovim sindromom, zahvaljujući njihovim roditeljima, dobila asistente', kazao je izvršni direktor udruge IDEM Darko Kobetić.
Zbog čega novi pravilnik nije donesen i tko će pomoći velikom broju djece dok se on ne donese, pitali smo državnu tajnicu u MZOŠ-u Dijanu Vrcan, koja je preko glasnogovornika Duje Bonaccija poručila: 'Do donošenja novoga na snazi je postojeći stari pravilnik u kojemu su regulirana sva pitanja vezana uz potporu učenicima s teškoćama u razvoju. Novi pravilnik je u postupku usvajanja te će biti objavljen čim bude usuglašen s drugim pravilnicima.'
U udruzi IDEM ističu da u aktualnom pravilniku nema nikakve osnove prema kojem bi škole mogle imati asistente jer ih on uopće nije poznavao.
'Uvođenje asistenata u škole bio je pilot projekt preuzet iz Velike Britanije. Pokazao se kao dobar i dogovoreno je da se implementira u novi pravilnik uz još niz stvari koje su, prije svega, inovativne.
Pravilnik je trebao pružiti osnovu za osiguranje punih ljudskih prava i sloboda osoba s invaliditetom, bez diskriminacije bilo koje vrste. Primjerice, aktualni pravilnik nije omogućavao djetetu s poteškoćama da pohađa redovnu školu, već bi ga se jednostavno klasificiralo i strpalo u posebnu', ističe Kobetić.
Kao glavni razlog nedonošenja novog pravilnika Kobetić navodi prije svega strah državnih institucija od inovativnosti.
'Meni se to čini kao jedini logičan razlog. Država se boji inovacija u određenim područjima. Novac nikako ne može biti opravdanje jer smo potporu za projekt dobili i od Svjetske banke.
Naime, pokazalo se da školovanje djeteta koje pohađa redovnu školu uz asistenta košta mjesečno tisuću kuna manje nego da pohađa posebnu školu', zaključio je Kobetić.
23.09.2009.
Vedran Brkulj
www.tportal.hr/vijesti/hrvatska
bglavac
edin.kecanovic
