Ishrana koja pozitivno utiče na zdravlje mora biti raznovrsna

Sigurno ste čuli da zdrava ishrana mora biti raznovrsna. To jest, samo unosom dovoljnih količina vode, vitamina, proteina, minerala, ugljenih hidrata i masti možemo reći da se hranimo zdravo. Pogledajmo kako svaka od ovih grupa čuva naš organizam.

Vitamini

Značaj vitamina za naše sdravlje je raznolik. Oni se nalaze u najrazličitijim vrstama hrane, pre svega voću i povrću.

• Vitamin A pozitivno utiče na kožu, oči, kosu i imuni sistem.
• Vitamin B je značajan za nervne funkcije i metabolizam.
• Vitamin C, izmedju ostalog, zacjeljuje rane, smanjuje holesterol, pospešuje apsorpciju gvoždja, jača krvne sudove, obnavlja tkiva, desni, zube, kosti.
• Vitamin D je od ključne važnosti za zdravlje kostiju i zuba.
• Vitamin E je antioksidant, poboljšava izdržljivost i smnjuje umor, usporava starenje.
• Vitamin K utiče na pravilno zgrušavanje krvi i sprečava unutrašnje krvarenje.

Proteini

Proteini pozitivno djeluju na rast i razvoj, kao i otpornost prema bolestima. Oni su, takodje, glavni izvor energije. Proteine možemo naći u ribi i morskim plodovima, crvenom i živinskom mesu, mliječnim proizvodima, jajima, orašastom voću, krumpiru, žitaricama, mahunarkama i gljivama. Osim kvaliteta proteina koje unosimo u organizam, na naše zdravlje značajno utče i uneta količina. Stručnjaci preporučuju 0.8g proteina po kilogramu tjelesne težine, dok kod sportaša može biti potrebe za veićm unosom proteina.

Minerali

Minerali su neophodni za proizvodnju energije, rast ćelija i pravilan razvoj skeleta. Minerali se nalaze u namirnicama kako biljnog, tako i zivotinjskog porijekla. Osnovni minerali potrebni ljudskom organizmu su gvoždje (meso, povrće, crni hljeb), kalcij (mlijeko, mlijecni proizvoi, hleb, povrće), kalij (povrće, voće), natrij (većina namirnica, kuhinjska so), fosfor (povrce, hljeb, mlijecni proizvoi), magnezij (voće, zeleno povrće, orasi).

Ugljeni hidrati

Neizostavni deo ishrane koja pozitivno utiče na zdravlje čine ugljeni hidrati. Oni nas snabdevaju glukozom, koja predstavlja glavno gorivo neophodno za fizičku aktivnost. U ugljene hidrate spadaju vlakna, skrob i šećeri. Vlakna su biljnog porijekla. Hrana protiv visokog holesterola je hrana bogata vlaknima, a tu ubrajamo voće, povrće i žitarice. Kada je šecer u pitanju, njegov unos nije nužno loš. Naprotiv, unos šećera je neophodan svakom organizmu. Ono o čemu treba voditi računa je iz kojih namirnica i u kojoj mjeri unosimo šećere. Zdrave ugljene hidrate crpimo iz voća, povrća, mahunarki, i neobradjenih žitarica.

Masti

Pored proteina i ugljenih hidrata, masti predstavljaju značajan izvor energije. Preporučuje se pojačan unos masti tokom zime i prilikom obavljanja tezih fizičkih aktivnosti. Medjutim, sa mastima treba biti pažljiv jer prekomeran unos dovodi do neželjene gojaznosti. Usled nedovoljnog unosa masti, organizam postaje manje otporan prema infekcijama. Masti se nalaze u životinjskom tkivu, jajima, mlijeku i mliječnim proizvodima. Klice semenki i masni plodovi, kao sto su masline i orasi, su idealan izvor masti prirodnog porijekla.