BIOTOP KOLORINA

lt.dr Zlatan Gavrilović Kovač

Htio bih reći par riječi o jednom fenomenu koji me muči već godinama a vezan je za Kupalište Šulić ili za uvalu Kolorina. Pisao sam o tome fenomenu u nekoliko navrata I osnovna ideja nalazi se I u mojoj Kozmologiji zlatnoga prstena 1 a ovdje ću je ukratko navesti. Naime poznato je već decenijama da u ovome kupalištu postoji betonski blok koji povezuje stijenu Puhalo sa stepenicama na obali a ispod samoga Mosta. To je vidljivo I na ovoj fotografiji koju prilažem uz ovaj tekst. Međutim meni nije jasno tko je odlučio da se sagradi taj betonski blok. Jer on ničemu ne služi nego samo čini štetu. Za vrijeme plime prelazi more preko njega pa se hvataju alge I može se čovjek slomiti kada padne ili se sklizne na algama. Pa onda nema smisla niti kao baza za spuštanje u more jer nije potreban toliko blok. I konačno kao najvažniji moment navodim prirodu toga biotopa jer se za vrijeme nevremena u unutrašnjosti prema špilji nakuplja gomila otpada koja samo zagađuje cijeli taj prostor kao što taj betonski blok sprečava prirodnu cirkulaciju mora između ulaza u špilju sa južne strane do izlaza prema bloku koji sada postoji kao brana koja sprečava tu cirkulaciju. Posljedica svega toga je da taj biotop odumire u svojoj ljepoti I sjaju. Što ja zapravo podrazumijevam pod riječju “BIOTOP” to se najbolje može vidjeti u mojoj Kozmologiji zlatnoga prstena jer sam tu pisao:

“Ovim pojmom ja podrazumijevam točno ono sto znaci I prijevod

grčkoga originala dakle kao “mjesto života”. U jednom izvjesnom

smislu sve može biti “mjestom života” međutim ja sam se ipak iz

pedagoških razloga ograničio samo na one prostore koji su u

direktnom odnosu prema ljudskim staništima. I također

podrazumijevaju prostore koji unekoliko daju karakteristična obilježja

ljudskim staništima. Jedan takav biotop ja bih pronašao I u Dubrovniku

I to baš na našem kupalištu Kolorina.

Što je karakteristično za ovaj biotop? Karakteristično je to da je on

relativno samostalan, relativno izoliran, da posjeduje sve elemente

velikih sustava mora I to kako biološke tako I anorganske, da je

morfološki toliko jedinstven da se može reći da je velika rijetkost I da

se ta rijetkost otkriva upravo u nekim jako važnim elementima koji cine

specifikum Kolorine kao sto je to mala spilja pokraj stijene Puhalo I još

manja “spilja zraka” koja se nalazi nekako ispod te stijene.

Za našu spilju može se opet reći da je ona kao I svaka druga samo

znatno manje veličine, svoda zagasito crvenog sa smeđim prugama na

kojem se odsijeva svijetlost sunca koje se prelama na neobično čistoj

površini mora, podzemna svijetlost za koju nitko nema potpuno

objašnjenje postojanja, mala uvala sa žalom, pješčano dno kao i

podzemni kanali koji vas vode u druge komore spilje ispod površine

mora. “Spilja zraka” s druge strane jeste baš jedna takva “komora”

koja se nalazi na samom ulazu u veću spilju I do koje se dolazi na takav

način da ispruženom rukom naiđete na pukotinu u kojoj se mogu

smjestiti svega dvije osobe koje vrlo brzo moraju napustiti prostor

zbog nedostatka kisika.

Za biotop Kolorine još je karakteristična stijena Ponta na samom ulazu

u uvalu, stijene na samom dnu između kojih ima nakupina pijeska,

karakteristično kamenita zapadna obala sa šljunčanim zavalama kao I

šljunčana plaza u samom središtu biotopa. Još bismo mogli reći da je

47karakteristika ovoga biotopa veliko more I valovi za vrijeme ljetnih

nevera kao I za vrijeme velikih zimskih nevremena.

Međutim “biotop” može biti I posuda na kojoj moj sin Ezra uzgaja

bakterije. Isto tako “biotop” može biti I epruveta u kojoj čuvam

biološki materijal. Razlika između ovog biotopa I prirodnog jeste

upravo u tome da su epruvete kao I posude artificijelnih karakteristika

kojima je svrha ljudski eksperiment. Po tome svakako postoji I razlika

biotopa. Međutim biotop nastaje također I u šumi kada veliki kotac

traktora napravi veliku udubinu na mekoj zemljanoj podlozi. U tu

udubinu kasnije napada kiša pa se stvori barica vode koju osvjetljava

svijetlost sunca I u kojoj baš iz tih razloga žabe I daždevnjaci stvaraju

svoje kolonije jajašaca I punoglavaca. Međutim za ovaj biotop se

nikako ne bi moglo reći da je prirodni ali niti da je artificijelni. On je

nastao zajedničkim djelovanjem čovjeka I prirode na jednom

određenom prostoru.”

Toliko o “biotopu” a htio bih zaključiti cijelu ovu intervenciju mojim mišljenjem da bi trebalo ukloniti taj betonski blok ako ne u cijelosti onda barem najveći dio I ostaviti samo metalne stepenice koje vode do mora. Na taj način ja vjerujem da bi bilo moguće spasiti Špilju I taj prirodni ambijent od daljnjega ruiniziranja.