|
Ukusne metode s pomoću kojih nećete trebati liječnika |
Autor: Preuzeto iz Reader's Digest Hrvatska
Znamo za zdravu hranu - voće i povrće, žitarice i 'zelenjavu' - koja bi trebala ispunjavati naše tanjure. I nastojimo je jesti. No često nam dozlogrde uvijek iste jabuke, brokula na lešo i silne salate - obrok za obrokom. To čini zdravu prehranu napornom; no to također znači da si uskraćujete neke prave poslastice. Knjiga 'Hrana koja šteti, hrana koja liječi' potiče vas da jedete pametno, istina, no istodobno i nagovara da kušate sjajnu hranu koja usto ima ljekovita svojstva.
Šparoge
- Dobar niskokalorični izvor folata i kalija.
Stapke su bogate antioksidansima.
Stoljećima cijenjena kao proljetna poslastica, ovaj ukusni član porodice ljiljana uzgaja se posvuda i dostupan je tijekom cijele godine. Šparoge pružaju esencijalne hranjive tvari: sadržava folate, betakaroten i kalij. Istraživanja kažu da je folat ključ za obuzdavanje homocisteina, tvari povezane sa srčanim bolestima. Folat je također iznimno važan trudnicama jer štiti od razvoja defekata neuralne cijevi u djece.
Šparoge su siromašne kalorijama (samo 20 kcal u šest komada), ali vas ipak opskrbljuju vlaknima i važnim antioksidansima, poput glutationa. Lagano kuhane ili parene, šparoge su ukusno i hranjivo predjelo, sastojak salate ili prilog glavnom jelu. Pojedite šparoge što prije nakon branja - brzo se kvare, a ako nisu u hladnjaku, gube polovinu svojeg C-vitamina, kao i glavninu okusa u samo dva-tri dana. Ako ih brzo zamrznete, šparoge će zadržati većinu svojih hranjivih tvari.
Čili-papričice
- Izvrstan izvor betakarotena i C-vitamina.
Mogu olakšati simptome začepljenosti nosa.
Mogu pomoći u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka, koji mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Kao popularni sastojak mnogih obroka, čili - ili vruće papričice - dodaju hrani ljutinu i aromatičnost, a neke manje ljute vrste mogu se konzumirati i kao niskokalorične grickalice.
Čili-paprike su hranjivije od slatkih paprika, a zelene vrste općenito imaju više hranjivih tvari od crvenih. Vrlo su dobar izvor antioksidansa, posebice betakarotena i C-vitamina. Samo jedna sirova crvena čili-papričica (45 grama) sadržava oko 65 miligrama-C vitamina, gotovo čitavu dnevnu potrebu za tim vitaminom.
Čili također sadržava bioflavonoide, biljne pigmente za koje znanstvenici vjeruju da pomažu u prevenciji raka. Osim toga, nedavna su istraživanja pokazala da kapsaicin, sastojak odgovoran za ljutinu, može djelovati kao antikoagulans, što bi moglo pomoći u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka, koji mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara. Kao sastojak krema, kapsaicinoidi lokalno ublažavaju bol pri artritisu ili zosteru. Također mogu ublažiti bolove u ustima nastale kao posljedica kemoterapije.
Nasuprot uvriježenom mišljenju, ne postoje dokazi da čili uzrokuje čir na želucu ili dvanaestniku niti probavne probleme, no ipak rukujte njima s posebnim oprezom: nosite tanke rukavice i operite dobro sapunom i vodom sav pribor nakon uporabe. Čak i mala količina kapsaicinoida uzrokuje snažnu iritaciju ako se nanese na oko. Svakako izbjegavajte rukovanje kontaktnim lećama nakon što ste rezuckali čili-papričice.
Grejpfrut
- Vrste ružičaste i crvene boje sadržavaju i betakaroten i likopen, snažne antioksidanse.
Bogat C-vitaminom i kalijem.
Siromašan kalorijama.
Sadrži bioflavonoide i druge biljne kemikalije koje štite od raka i srčanih bolesti.
Šalica svježe istisnutog soka od grejpfruta sadržava 95 miligrama C-vitamina, što je više nego što vam dnevno treba, kao i većinu drugih hranjivih tvari koje se inače nalaze u svježem voću. Grejpfrut je posebice bogat pektinom, topljivim vlaknom koje pomaže sniziti koncentraciju kolesterola u krvi. Osim toga, neka istraživanja upućuju da grejpfrut sadržava mnoge druge sastojke koji sprječavaju pojavu bolesti.
Likopen, antioksidans koji se nalazi u ružičastim i crvenim plodovima grejpfruta, čini se, mogao bi snižavati rizik od raka prostate.
Neki ljudi oboljeli od reumatoidnog artritisa, lupusa i drugih upalnih poremećaja kažu da im svakodnevno konzumiranje limunike ublažava simptome. Do toga možda dolazi jer biljne kemikalije blokiraju prostaglandine koji uzrokuju upalu.
Kivi
- Izvrstan izvor C-vitamina.
Dobar izvor kalija i vlakana.
Može se koristiti kao omekšivač mesa.
Izvana kivi izgleda kao dlakavo smeđe jaje, a iznutra je njegovo zeleno meso prošarano prstenom malih crnih sjemenki. Ima specifičan, kiselkasti okus s primjesama bobica. Kivi potječe iz Kine i bio je znan kao kineski ogrozd dok ga novozelandski uzgajivači voća nisu preimenovali po svojoj nacionalnoj ptici i počeli ga izvoziti. Nekoć se kivi smatrao egzotičnim voćem, ali sada ga ima svugdje u izobilju.
Kiviji se beru dok su zeleni, a može ih se skladištiti na hladnome šest do deset mjeseci, što ih čini dostupnima tijekom cijele godine. Zreli kiviji jedu se sirovi: čak se i kora može pojesti ako je se prije 'depilira'. Ovo voće obiluje fitokemikalijama, sadržava puno kalija i pektina, topljivog vlakna koje pomaže u kontroli razine kolesterola u krvi. Kivi sadržava lutein i zeaksantin, antioksidanse povezane sa zdravljem očiju.
U kiviju se nalazi i enzim aktinidin, koji je prirodni omekšivač za meso. Voćka se može upotrijebiti za mariniranje kako bi omekšala i vrlo tvrdo meso. Trljate li meso prerezanim kivijem pola sata prije kuhanja, ono će omekšati i neće poprimiti okus po kiviju.
Gljive
Nemasne i vrlo siromašne kalorijama.
Bogate mineralima.
Neke su vrste bogate biljnim kemikalijama, koje mogu osnažiti imunosni sustav.
U svakom povijesnom dobu i kulturi gljive su se koristile i kao lijek te kao stimulans i halucinogen. Dokaze o tome kako su ljudi iz kamenog doba koristili sušene gljive kao potpalu pružio je 5000 godina star Oetzi, ledeni čovjek, čije je tijelo nađeno u Tirolskim Alpama.
Gljive su dugogodišnja osnovica prehrane mnogih azijskih naroda, a japanski znanstvenici prednjače u istraživanju njihova djelovanja na zdravlje: određene vrste gljiva mogu povoljno djelovati na imunitet, s potencijalnim dobrobitima u borbi protiv raka, infekcija te autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa i lupusa. Taj bi učinak mogao biti povezan s visokim sadržajem glutaminske kiseline, aminokiseline za koju se čini da, uz druge zadaće u imunosnim sustavu, učinkovito suzbija infekte.
Gljive šiitake sadržavaju lentinan, fitokemikaliju koja je u pokusima na životinjama poticala imunosni sustav na borbu protiv uljeza. U sličnim istraživanjima još je jedan sastojak, eritedenin, pokazao sposobnost snižavanja kolesterola potičući njegovo izlučivanje iz organizma. Drugi sastojci gljiva šiitake istražuju se zbog njihove uloge u smanjenju rizika od srčanih bolesti i raka, kao i u reguliranju povišenog krvnog tlaka. Sve gljive sadržavaju znatne količine kalija, što može pozitivno djelovati na snižavanje krvnog tlaka.
Batati
- Bogat izvor betakarotena.
Dobar izvor vitamina C i B6, folata i kalija.
Prirodno slatki i bogati vlaknima.
Slatki gomolj batata vrlo je hranjiv, a njihov bogat okus iznenađuje s obzirom na skromno podrijetlo iz Novoga svijeta. Poput drugog svijetlog žutonarančastog povrća, batati su izvrstan izvor antioksidansa betakarotena.
U prosjeku, jedan srednje veliki batat pruža više od 100 posto dnevno preporučene doze A-vitamina, trećinu potreba za vitaminima C i B6, a sadržava i 541 miligram kalija, kao i folat i malo željeza. Batati također sadržavaju biljne sterole, sastojke koji mogu sniziti kolesterol. Kada se jede s korom, batat je izvrstan izvor topljivih i netopljivih vlakana, koja pomažu sniziti kolesterol i mogu spriječiti divertikulozu. Betakaroten, karotenoid koji batatima daje boju, moćan je antioksidans povezan sa sniženim rizicima od srčanih bolesti i određenih vrsta raka.
Rehabilitacija od štetne hrane
Ovu vrstu hrane ne morate u potpunosti izbjegavati, ali pazite koliko je jedete.
Ukiseljena hrana
Važan razlog zašto se u prošlom stoljeću u mnogim krajevima svijeta znatno smanjio broj slučajeva raka želuca jest uporaba hladnjaka. Hladnjaci su uvelike smanjili potrebu za kiseljenjem hrane u svrhu očuvanja njene trajnosti. Prilikom kiseljenja radi poboljšanja okusa i sprječavanja razvoja bakterija često se koriste nitrati. Međutim, nitrati se tijekom probave pretvaraju u nitrozamine koji mogu uzrokovati rak. Vitamini A i C, betakaroten i drugi antioksidansi mogu to spriječiti - jedete li mnogo svježeg povrća i voća, možete suzbiti rizik koji vam predstavlja hranjenje ukiseljenim povrćem.
Majoneza
Sve već znate: bogata je kalorijama i opasna zbog mogućnosti otrovanja hranom. Ako doista ne možete pojesti sendvič bez majoneze, prepolovite njezinu količinu mažući je na samo jednu krišku kruha; radije kušajte senf ili kečap u svojem sendviču. Oni nemaju ni toliko masti niti toliko kalorija. Ili prepolovite kalorije u namazu miješajući je u jednakom omjeru s nemasnim jogurtom ili vrhnjem.
Dimljeno meso
Nekoć je dimljenje bilo nužno kako bi se očuvali meso i riba. No dosad je identificirano nekoliko stotina sastojaka dima, uključujući alkohole, kiseline, fenole i još nekoliko toksičnih - i potencijalno kancerogenih - tvari. Kemikalije sprječavaju rast bakterija i usporavaju raspadanje masti. Ali suhomesnati proizvodi bogati su nitratima, istim 'nevaljalcima' kao kod kiseljenja, koji se spajaju s aminokiselinama tijekom kuhanja i probave te tako stvaraju nitrozamine. Rizik od raka dobivenog zbog nitrata malen je, posebice u usporedbi s rizikom od koronarne bolesti srca zbog konzumiranja prezasićenih masti - kojih ima u izobilju u dimljenomu mesu. Ako obožavate dimljeno ili usoljeno meso, svakako ga jedite tek povremeno i u umjerenim količinama.
bglavac
edin.kecanovic
