Zadah iz usta

Kako do svježeg daha

Teško je zamisliti sve društvene muke osobe koja ima zadah iz usta. Iako se od toga ne umire, u zadnje vrijeme sve više je medicinskih kongresa posvećeno upravo toj pošasti i njenom liječenju.

Pristojni ljudi ne razgovaraju o smradu, a pogotovo ne o zadahu iz usta. Loš dah dugo je bio pravi društveni tabu, ali se u zadnje vrijeme i s ove teme skida veo šutnje. Sve više liječnika, a posebno otorinolaringologa i zubara, zanima se za ovaj problem.  Najnovija istraživanja pokazuju da su zubni problemi u 86 posto slučajeva izvor zadaha iz ustiju (karijes, paradentoza, upala desni...) dok u svega 5 posto slučajeva zadah potiče iz krajnika i sinusa, a tek u 1 posto iz želuca.

Za zadah su odgovorne anaerobne bakterije koje se razvijaju u ustima bez prisustva kisika. Obaraju se na bjelančevine iz hrane pa oslobađaju pri preradi smrdljive spojeve sumpora (CSV) koji se oslobađaju u zrak oko nas. Loš dah potiče dakle od tog sumpora.  I to najviše  s dva mjesta – iz područja korijena jezika i grla.

“Društveno neprihvatljivo”

Svi imamo bakterije u ustima pa ipak neke su “smrdljivije”. Kako to? Ovisi o tome o kojim se anaerobnim bakterijama radi. I o njihovu broju. Kako je zadah iz usta nešto što je “društveno neprihvatljivo”, teško pada svakome. Neki ljudi razviju cijeli sustav izbjegavanja. Jedan od ispitanika primjetio je da se njegovi sugovornici redovito povuku korak unazad kako ne bi s njim udisali isti zrak. Da to izbjegne ispitanik se postavlja sa strane svog sugovornika ili u najviše slučajeva jednostavno izbjegava svaki kontakt s ljudima. A ipak ta se osoba nikad nije usudila da o svom problemu prozbori s nekim od svojih bližnjih, a kamoli da posjeti liječnika.

Neka studentica pismeno je priznala svom liječniku kako ima tako užasan zadah da je prekinula svaku vezu sa svojom okolinom pa iz tog razloga ne izlazi na usmene ispite.

Osobi koja pati od zadaha iz usta teško je samoj otkriti o čemu se radi jer naš mozak nema mehanizme razaznavanja naših vlastitih tjelesnih mirisa. Neka društva su tolerantnija kad se radi o zadahu od drugih.

Tako su, na primjer, u Japanu i SAD-u jako osjetljivi na tjelesne mirise: prag tolerancije je 75 ppm ( čestica /partikula/ na milijardu) CSV-a.  Dok u Francuskoj taj prag počinje na 200 ppm... Kod nas je vjerojatno još viši; možda oko 500 ppm...

Kako sami ocijeniti stupanj zadaha?

Postoji aparat koji se zove dahomjer, a kojim se precizno mjeri količina sumpornih ispuha iz ustiju. Na prodaji je u SAD i u nekoliko evropskih zemalja, ali ih zubari i liječnici rijetko imaju u svojim ordinacijama jer su skupi (oko 6 000 kuna). Kako su po prirodi skeptični, liječnici kažu da sve to nema smisla; čemu mjeriti? Važnije je pacijentu pomoći da se riješi zadaha. Osim toga, kažu, pacijent si i sam može izmjeriti količinu sumpornih spojeva u dahu.

1)      Test pomoću žličice: žličicom ostružite korijen jezika. Pogledajte koliko ste otpada ostrugali i dobro ga onjušite.

2)      Protrljajte korijen jezika komadom gaze. Zatim, onjušite.

3)      Ispružite jezik i poližite gornju stranu šake. Ostavite da se osuši pa onjušite.

tako ćete doći do prvih procjena o količini lošega zadaha. Želite li ipak stručnu procjenu, obratite se liječniku ili svom zubaru. Zahvaljujući svom znanju ovaj će ocijeniti zbog čega imate loš zadah. Zna se, na primjer, da neki lijekovi isušavaju sluznicu u usnoj šupljini i uzrokuju prolazni loš dah: antibiotici, anti-histaminici, lijek protiv povišenog krvnog tlaka, anksiolitici, antidepresivi, sredstva za spavanje, itd.

Uzrok, kao što smo na početku rekli, u nekim je slučajevima probavni sustav, u prvom redu tz. refluks, pojava da se želučana kiselina podiže iz želuca i uzrokuje žgaravicu. To je kod osoba koje često podrigavaju. A i neke bolesti utječu na promjenu kvalitete daha: dijabetičari imaju dah na slatkasto (što ne mora uvijek biti “loš dah”).  Ali osim tih rijetkih slučajeva, uzrok je ipak u ustima.

Zubar će najbolje procijeniti

Zubar će detaljno pregledati usnu šupljinu, desni i zube kako bi utvrdio izvor zadaha (karijes, upala desni, paradentoza...). Ako vam na primjer desni često krvare, bakterije koje razgrađuju krv, mogu biti izvor sumpornih plinova.

Zubar će utvrditi u kakvom su vam stanju zubi (kruna koja ne sjedi dobro na podlozi, plomba koja je ispala i količina kamenca na caklini zubiju) i primjetiti debljinu sloja bijelih otpadnih tvari na jeziku.

Pitat će vas o vašoj prehrani i savjetovati promjene ako je potrebno (manje mesa i sušene ribe, na primjer). Predložit će da jedete hranu biljnog porijekla bogatu vlaknastim tkivima  i da redovito pijete vodu kako biste u usta uveli što više kisika, itd.

Nije dovoljno samo četkicom oprati zube nego treba  i isprati usnu šupljinu. Razne vodice za ispiranje ustiju i grla sadrže i antibakterijska sredstva kojima se sprečava nastajanje kamenca, a time i proliferacije bakterija. Ali ni to ne pomaže ako vam se usta suše jer većina vodica sadrži alkohol što još dodatno loše djeluje na sluzokožu. A što je manje sline u ustima to je i niži stupanj higijene i zaštite usta, a time i više terena za razvoj anaerobnih bakterija.

Zamke prehrane

Oprez s raznim mentolnim sredstvima koja maskiraju zadah, ali istodobno isušavaju sluzokožu u ustima. Ni čaj od metvice nije preporučljiv. Najbolje je cijeli dan pijuckati vodu koja u sebi sadrži kisik. A da biste stimulirali priliv sline, žvačite kaugume ili sišite bombone bez šećera. U slučaju kroničnog sušenja usne šupljine, postoje usni želei koji se svaki dan nanose na sluzokožu.

Sirovo ili pečeno povrće bez umaka (poriluk, celer, mrkva, cvjetača, rajčica...) sadrže u sebi puno vode kao i voće koje je bogato vlaknastim tvarima (marelice, ananas...). Jabukama nema premca kad se radi o ozdravljenju, a ima ih cijele godine.

Ali s druge strane izbjegavajte namirnice tipa: češnjak, luk i začine jaka mirisa. Isto tako smanjite količinu mlječnih proizvoda u prehrani jer laktoza je bogata bjelančevinama na kojima cvatu bakterije. Isto vrijedi i za alkoholna pića, meso, kavu...Kiselina i šećer pogoduju razvoju kamenca u kojem bakterije borave. Uz to ne treba nikad zaboraviti na dobro četkanje i čišćenje zubi. Još je bolji zubni konac jer čisti zube od ostataka hrane.

Stoga, ne očajavajte, hrabro se uputite na pohod protiv anaerobnih bakterija, i uskoro ćete primjetiti da se vaši društveni kontakti poboljšavaju.

Liječiti ili osvježiti...

·        Halita: vodica za usta na bazi zinkovog laktata i kloreksidina. Ta vodica istodobno djeluje i na bakterije i na njihov proizvod, sumporni plin koji pretvara iz CSV (plinovit) u CSNV  (neplinovit). Uz to ide i grebalica za jezik kojom skidate naslage s korijena jezika. Pazite samo da vas ne navede na povraćanje!

·        TheraBreath: u SAD nema šale sa zadahom iz ustiju. California Breath Clinics, u prijevodu, kalifornijske klinike za dobar dah, razvile su cijeli niz tretmana i proizvoda namijenjenih reduciranju zadaha. TheraBreath je vodica za usta bogata kisikom (pročišćena voda, plus aktivni oksigenator Oxyd-8), formula bez alkohola i saharina.

·        Oralbalance: žel koji potiče slinu u slučaju suhih ustiju.

·        Propolis: medeni bomboni bez šećera za osvježenja daha.

Strah od govorenja

U Francuskoj, liječnici su utvrdili da tek jedan od trideset pacijenata koji se tuže na loš dah doista pati od toga. Drugi su se uvjerili da imaju zadah i ništa ih u tom uvjerenju ne može uzdrmati. To ide do opsjednutosti i promjene ponašanja, povlačenja u sebe i samokritike. Liječnici su čak razvili novi termin halitofobija, ili u prijevodu, strah od zadaha iz ustiju (a uz to postoji i strah od drugih tjelesnih mirisa). Uzrok te fobije je u psihi čovjeka. Drugim riječima, radi se o psihičkom poremećaju.