A je li to baš tako? Možda biljke lončanice nisu samo naši tihi sustanari, već aktivno sudjeluju u našim životima, čineći prostore u kojima se nalaze, čišćima i zdravijima. Treba imati na umu da biljke čine 95% ukupnog živog svijeta, a da su životinje i mi ljudi tek njegov mali dio od 5%.
Utjecaj biljaka lončanica na radno mjesto se već dugo znanstveno proučava, a rezultati pokazuju da njihovo prisustvo pozitivno utječe na poboljšanje radnih uvjeta.
Kao prvo biljke uljepšavaju prostore gdje boravimo, njihova zelena boja odmara oči, a ako cvjetaju, cvjetovi njihova ljepota ukrašava prostor kao i umjetničko djelo.
Ljudi su se od davnina okruživali biljkama u zatvorenim prostorima, podaci govore da su se u Kini već 1000 godina prije Krista držale biljke u kućama, a stari Rimljani su ukrašavali svoje atrije teglama s cvijećem. U otkrivanju svijeta, Evropljani su bili opčinjeni biljkama donesenim iz egzotičnih krajeva te su one postale razlogom novih pohoda.
Te biljke osim što su imale ljekovita svojstva, koristile su se kao začini, bile su prelijepe i bilo je prestižno imati ih na svojim dvorovima. Tako su se razvili i prvi botanički vrtovi i staklenici. Tek je uvođenje dobrih sustava grijanja u privatnim kućama i stanovima omogućilo uspješno držanje i uzgajanje cvijeća i lončanica, što je bilo sredinom prošlog stoljeća, a od šezdesetih godina prošlog stoljeća u zapadnom svijetu, biljke lončanice postaju popularne i u uredskim prostorima.
Kako biljke lončanice djeluju na nas?
Poznato je da sretni zaposlenici bolje rade, manje su podložni stresu i manje koriste bolovanja. Stoga je važno da radno mjesto bude takvo da održava i potiče mentalno i fizičko zdravlje.
Biljke lončanice potiču mirnu atmosferu što vodi i do boljeg obavljanja radnih zadataka. Osim toga biljke lončanice svojom fiziologijom pomažu našoj jer pročišćavaju i vlaže zrak u prostorijama. Zrak u uredskim prostorima, pogotovo u zgradama gdje ne postoji mogućnost otvaranja prozora i prozračivanja onečišćen je radom kopirnih strojeva, printera, računala, isparavanjima iz umjetnih materijala koji se koriste za namještaj, podove, tapete na zidovima, te različitim bojama. Najčešća onečišćenja koja se detektiraju u uredskim prostorima su formaldehid i benzen te ugljični dioksid iako je u raznim studijama u uredskim prostorima detektirano preko 300 različitih lakohlapljivih organskih spojeva u različitim koncentracijama. Osim toga klimatizacija često nije prilagođena svim korisnicima prostora, i ne funkcionira uvijek prema propisima.
Kao posljedica takvih uvjeta pojavljuju se različiti simptomi koje možemo podijeliti u tri skupine:
Opći simptomi: kao što su glavobolja, pojačan umor, vrtoglavica, teškoće pri koncentraciji, svrbež i suhoća kože ruku.
Simptomi vezani za mukozne membrane: kao što su iritirana očna i nosna sluznica, kao i sluznica usta, svrbež, suhoća ili pečenje sluznica, promukli glas, začepljen nos.
Simptomi vezani uz glavu: kao što su suha i iritabilna koža lica, prhut i svrbež vlasišta i ušiju.
Idealna vlažnost unutarnjeg radnog prostora bi trebala bit između 30% i 60%, ali to nije uvijek postignuto. Poseban je problem u zimskim mjesecima, a čak i u slučajevima postavljanja sofisticiranih klimatizacijskih postrojenja, nemoguće je zadovoljiti individualne potrebe baš svakog zaposlenika.
Biljke lončanice vraćaju vlažnost u prostor jer vodu koju apsorbiraju vraćaju u prostor evaporacijom. Oko 97% vode koju apsorbira, biljka ispušta u atmosferu te može povećati vlažnost prostora za 10% – 15%. Na taj način biljke povećavaju i termalnu ugodu u prostoru jer doprinose hlađenju, a i listovi ako su dovoljno veliki mogu stvarati i sjenu.
Biljke lončanice reduciraju i koncentracije ugljičnog dioksida kao i formaldehida i benzena, pomažu pri filtriranju prašine iz zraka. Iako nije u potpunosti razjašnjeno na koji način biljke lončanice odstranjuju lakohlapljive organske spojeve iz zraka, vjeruje se da se radi o tzv. „biljka-tlo“ fenomenu gdje mikroorganizmi koji se nalaze u tlu kao i na korijenu biljke zajedno sudjeluju u tom procesu. Imaju i još jednu značajnu funkciju, a to je da stišavaju buku, tj. smanjuju prijenos zvuka kroz zrak i time doprinose boljoj koncentraciji i ugodnijem radnom okruženju.
Još 1984. Ulrich je došao do otkrića da bolesnici koji se oporavljaju u sobama gdje postoji pogled na zelenilo, bolje napreduju ka ozdravljenju nego bolesnici koji nemaju takav pogled. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Science i potvrdila da običaj donošenja cvijeća bolesnicima, bilo rezanog ili u teglama, zapravo ima svoj smisao i ulogu. Taj običaj je možda bilo više iskustven, a artikuliran kroz znanstvena istraživanja i potvrdu dobio je na značaju. Pogled na lijepo uvijek pomaže, a pogled na zelenilo smiruje, ublažava stres i ubrzava ozdravljenje.
Korišteni izvori:
Ulrich RS. View through a window may influence recovery from the surgery. Science 1984. 224;420-421.
The Netherlands Institute for health promotion www.nigz.nl
www.healthygreenatwork.org
Za MojDoktor:
doc.dr.sc. Ksenija Vitale
bglavac
edin.kecanovic
