Deficijencija hranjivih tvari uzrokuje čitav splet čudnih tjelesnih reakcija, a depresija može biti njihov rezultat. Studija objavljena u American Journal of Psychiatry usporedila je učinak prehrane bogate voćem i povrćem, žitarica punog zrna i ribe s prehranom punom prerađenog mesa, žitarica i brze hrane. Oni koji su jeli zdraviju prehranu imali su za trećinu manji rizik da budu depresivni.
Prerađena hrana nudi samo prazne kalorije, što znači da je tijelo zakinuto za hranjive tvari. Ako možete izabrati uvijek kupite lokalno uzgojenu hranu neprerađenu hranu bogatu enzimima koja će nahraniti mozak potrebnim tvarima.
Mozak treba:
1. Pobrinite se da uzmete dovoljno B vitamina koji su ključni za emocionalno zdravlje.
Jedite lisnato tamnozeleno povrće. Uzmite i dinje, repu i šparoge zbog folne kiseline i B-9. Vitamin B-2 dobit ćete iz brokule, gljiva, prokulica. Žvačite proso i pšenične klice i školjke za B-1. Vitamin B-3 ili niacin naći će se u kikirikiju, a B-6 u ribi, piletini i lubenici. Vitamin B-12 uzmite iz organskog mlijeka.
2. Uzmite magnezij
Magnezij poznat je kao mineral koji potiče izlučivanje serotonina. Iverak, bademi, neprerađeni maslac od kikirikija, špinat, grah s crnim točkama, leće, bubrezi, pečeni krumpiri i smeđa riža dugog zrna.
3. Omega ulje
Studija iz 1999. objavljena u Archives of General Psychiatry, pokazala je da riblje ulje ima dobar učinak na manično-depresivne pacijente. Od onih koji su uzimali 10 g ribljeg ulja na dan 61 posto je imalo smanjenje simptoma bolesti. Omega sastojci se nalaze u sjemenu konoplje i lana te algama spirulinama, plavozelenim i zelenim chlorella algama.
Ne preskačite obroke
Osim gladi, preskakanje obroka uzrokuje i promjene raspoloženja. Nastaje nestašica hranjivih sastojaka u mozak, pada šećer u krvi i nastaje nervoza. Osjećat ćete se i iscrpljeno pa nećete imati volje za tjelovježbu koja djeluje vrlo dobro i na psihičko zdravlje.
www.net.hr
bglavac
edin.kecanovic
