Prehrambena vlakna
Prehrambena vlakna su komponente hrane koje enzimi probavnog trakta ne mogu razgraditi. Ipak, jedan dio njih može biti metaboliziran bakterijama donjeg dijela probavnog trakta.
Dva su tipa prehrambenih vlakana: vlakna topiva u vodi i netopiva vlakna.
Topiva vlakna (npr. pektin) se u procesu probave otapaju stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelokupan probavni trakt od absorpcije različitih supstanci. Npr, spriječavajući apsorpciju kolesterola, imaju veliku ulogu u prevenciji različitih kardiovaskularnih bolesti.
Topiva vlakna nalaze se u voću i povrću kao što su šljive, prokulice, te žitaricama riži i zobi.
Netopiva vlakna (npr. celuloza, hemiceluloza, lignin) ulaze i izlaze iz probavnog trakta gotovo nepromijenjena. Također mogu apsorbirati vodu, a pripisuje im se laksativno djelovanje, jer spriječavaju konstipaciju (zatvor) i osiguravaju redovito pražnjnje crijeva. Ovakvo "čišćenje" spriječava duže zadržavanje nekih toksičnih supstanci u organizmu štiteći ga pri tome od različitih bolesti ili potencijalno opasnih stanja.
Pšenica, grah, artičoke, mekinje, smokve, neke su od namirnica koje sadrže netopiva prehrambena vlakna.
Otprilike dvije trećine ili tri četvrtine ukupnih vlakana u tipičnoj, mješovitoj prehrani bogatoj vlaknima su netopiva vlakna.
Glavni izvori prehrambenih vlakana
-voće(jabuka-1,7g vlakna)
-povrće(mahune-oko 4,7 g vlakna )
-žitarice(pšenica 0,6 g vlakna)
podaci su za istu energiju u namirnicama
Uloga prehrambenih vlakana
-pokreću gibanje crijeva(peristaltiku)
-skračuje zadržavanje hrane u crijevima i mogućnost nastanka raka debelog crijeva
-uloga celuloze kao prehrambenog vlakna je smanjenje resoprcije masti i kolesterola(pospješuje njihovo izlučivanje)
-smatra se da celuloza sudjeluje u regulaciji razine glukoze u krvi
-dnevna preporučena količina celuzolze :10g/100kcal
vanessa
bglavac
