Piše: Goranka Jureško

 
ZAGREB- Već na spomen viška kilograma, sigurno neće izostati živa rasprava koja može potrajati satima. Koja je dijeta najbolja, što treba, a što ne treba jesti, tko ima “teške kosti”, kome je poremećen metabolizam, tko mršavi lako, a tko teško, zašto se kilogrami brže vraćaju negoli gube, ima li čarobnih lijekova koji tope masti? No, nakon svega ostaje samo jedan odgovor za topljenje kilograma - treba trošiti više od onoga što smo maknuli s tanjura i onda nema šanse da se ne dobije bitka za dobru liniju! Naravno, u tom nije zanemariva ni taktika jer o njoj najčešće ovisi ustrajnost.  

Američki znanstvenici, i to u čak dvije najnovije studije, objavljene u proteklih 15 dana, dokazali su da između pojedinih dijeta gotovo ni nema razlika u količini skinutih kilograma. U obje se promatrao tijek mršavljena s raznim vrstama dijeta, koje su se razlikovale po zastupljenosti masti, proteina i ugljikohidrata. Pokazalo se da nijedan omjer hranjivih tvari nije bio bolji od drugoga, a rezultati mršavljenja 811 odraslih u dobi od 30 do 70 godina bili su usporedivi s gubitkom kilograma kod “običnih” dijeta koje liječnici preporučuju bolesnicima koji, primjerice, boluju od kardiovaskularnih bolesti. Također je nedvojbeno dokazano da se kod većine izgubljeni kilogrami vraćaju poslije otprilike dvije godine bez obzira na vrstu dijete ako se vrate starim navikama - počnu puno jesti, a malo trošiti.

Mjerenja u dvije regije

Studiju pod nazivom “Prevencija debljine i strategija novih dijeta (POUNDS LOST)” radili su znanstvnici Harvardskog sveučilišta i istraživačkog centra Pennington Biomedical u Louisiani, uspoređujući utjecaj kulinarskih navika u te dvije američke regije. Željeli su pokazati što je točno kod učinkovitosti različitih dijeta s raznim omjerom proteina, ugljikohidrata i masti koje su se izmjenjivale u posljednja dva desetljeća jer dosad nije bilo studije koja bi uspoređivala njihov utjecaj na učinovitost u skidanju kilograma.

Rezultati dvogodišnjeg mjerenja pokazali su, primjerice, da, bez obzira na vrstu dijete, nakon 6 mjeseci većina gubi oko 6 kilograma ili oko 7 posto dosadašnje tjelesne težine. No, već nakon godinu dana počinju vraćati izgubljene kilograme. Oko 80 posto sudionika istraživanja dvije godine kasnije imalo je četiri kilograma manje nego na početku studije. Isti su učinak sve promatrane dijete imale na smanjenje opasnosti od metaboličkog sindroma, što uključuje bolje vrijednosti visokoga krvnog tlaka, šećera u krvi, kolesterola i opasnosti od srčanih bolesti.


Korjenite promjene

Zaključak je voditelja studije dr. Franka M. Sacka da je ovo istraživanje važno za liječnike koji propisuju dijete za smanjenje težine, ali i za one koji žele smršavjeti jer se neće opterećivati time koliko su pojeli masti, a koliko ugljikohidrata, nego je samo važno da ukupno ne pojedu više od potrošenih kalorija.

U svojoj knjizi “Hranom protiv debljine” dr. Goran Car ističe da je u procesu mršavljena najteže ostati motiviran. Naime, gubitak težine uključuje korjenitu promjenu prehrambenih navika i, dakako, tjelesnu aktivnost, na što mnogi nisu spremni. Zbog toga mnogi čine fatalnu pogrešku - vjeruju samo u brzo gubljenje kilograma, što onda brzo vraća staru težinu, a rezultat je brzo odustajanje u borbi protiv kilograma, ističe dr. Car. Uspješni su samo oni koji unaprijed znaju da je to težak i dugotrajan proces. Mnogi ne znaju da već samo 10 posto smanjenja kalorija uspješno smanjuje i tjelesnu težinu pa vaga nakon samo tjedan dana pokazuje silazni trend.

Interdisciplinarni pristup

Gužva što vlada u krajem prošle godine otvorenom Centru za liječenje debljine u sklopu KBC-a Zagreb najbolje pokazuje koliko je višak kilograma velik zdravstveni problem. Naime, u Centru se liječenje obavlja s uputnicama liječnika obiteljske medicine ako je indeks tjelesne mase veći od 25, a takvih je puno. Više od 60 posto muškaraca u Hrvatskoj ima višak kilograma, a 20 posto ima indeks tjelesne mase veći od 40, što se smatra opasnom debljinom. Liječenje u ovom centru je interdisciplinarno, što znači da pacijentima pomažu liječnici raznih specijalnosti. S obzirom na uspjeh Centra, i neke druge bolnice razmišljaju o otvaranju slične ambulante.

  www.jutarnji.hr