Piše: Olja Martinić
Početkom proljeća gotovo redovito poželimo poduzeti određene korake u cilju detoksikacije organizma. Boravak u zatvorenom prostoru, unos namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama, hrana koja se tretira u cilju očuvanja kvalitete, sve to stvara preduvjete otežanog oslobađanja od toksina koje naš organizam svakodnevno i strpljivo eliminira.
Zašto se upravo pred kraj zime osjećamo zatrpani toksinima koje priželjkujemo izbaciti iz organizma? Zimski jelovnik siromašan je povrćem i voćem. U usporedbi s lubenicama, breskvama i jagodama, jabuke, kruške i banane čine nam se “siromašnim voćnim repertoarom”. Uz to, unos voća i povrća diktira cijena koja je zimi viša. Tikvice, rajčice i krastavci također su na jelovniku tijekom toplijeg dijela godine. Zaključak je kako tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci unosimo veće količine namirnica bogatih vodom (krastavac ima 95 posto vode), a u toj vodi otopljeni su vitamini, minerali i fitokemikalije koji su uistinu snažni čistači naših stanica.
Prvi način toksikacije organizma je unos sveprisutnih, a nepotrebnih dodataka hrani. Toksinima nazivamo pesticide, konzervanse, aditive i umjetne boje koji su zapravo u većoj ili manjoj mjeri dio svakodnevnog obroka, a organizam ih uopće ne treba. Stoga je jedan od oblika detoksikacije i sustavan unos namirnica iz organskog uzgoja koje u najmanjoj mjeri sadrže neželjene komponente. No, opasnost pri tom leži u činjenici da je hrana iz organskog uzgoja podložnija kvarenju pa je potrebna veća pozornost kako ne bismo unijeli kvasce, plijesni i gljivice te truležne bakterije, što su također toksini.
Drugi način toksikacije je u kontaminiranju količinom. Ako je hrana besprijekorno uzgojena i očuvana, potrebno je ne opteretiti je pripremom i poštovati nutritivnu ravnotežu
• Našem je organizmu potrebna točno predviđena količina proteina. Tjekom cijelog dana kroz sve obroke možemo iskoristiti proteine koji odgovaraju 1 gramu po kilogramu tjelesne težine. Vrlo često unesemo veće količine namirnica bogatih proteinima, naročito onih životinjskog podrijekla, što opterećuje jetru i bubrege.
Rješenje je da za ručak i večeru povećate sadržaj povrća. Uzmite ili meso ili ribu ili jaja ili sir, a nikako kombinaciju namirnica iz navedenih skupina.
• Gotovo se redovito zatrpamo suvišnom količinom masti i ulja jer su namirnice dominantne u zimskom jelovniku prezasićene tzv. skrivenim masnoćama.
Rješenje je da koristite način pripreme koji podrazumijeva pripremu u sokovima iz namirnice, tj. bez ulja i masti, a tom prilikom nikako ne smijemo “goriti” namirnicu.
• Od najmlađe dobi unosimo velike količine rafiniranih tj. brzih šećera koje uzrokuju vitaminske deficite i disbalans mikroflore.
Rješenje je da odredimo jedan ili dva dana u tjednu kada prema planu možemo konzumirati slatka jela i pića. Što su dulji vremenski intervali bez slatkiša, bolji su izgledi za detoksikaciju.
| Za opterećene stresom Osobe izložene stresu i sportaši imaju poteškoća s poželjnom detoksikacijom, a moguće je da nisu napravili tzv. kontaminaciju izvana, tj. zatrpali se neprimjerenim obrocima. U tom slučaju važno je ustrajati u povećanom unosu namirnica lužnatog karaktera i niskoga glikemijskog indeksa. Naime, zimski jelovnik bogat je tzv. kiselim namirnicama (meso i prerađevine), a i dominantno se boravi u zatvorenom prostoru. Predlaže se povećan unos: - svih vrsta salate uz reduciran dresing (poseban oprez s octom) - redovito konzumiranje bio sokova - prirodni sok od mrkve i jabuke uz dodatak svježeg peršina - povećan unos jela od prosa - jela sa špinatom, blitvom i crvenim kupusom - nekoliko obroka s tzv. gorkim povrćem (raštika, šparoge, divlje zelje) - jela s dodatkom koromača, divljeg luka, crvenog radića i mente - za iznimne napore: suhe smokve, suho grožđe, suhe jabuke i marelice te orašaste plodove - piti umjereno čaj, i to mentu, jasmin i rooibos - jesti pet obroka na dan. Za detoksikaciju svih koji se nose s visokim razinama stresa, obavezan je svakodnevni boravak na otvorenom, odlazak u saunu, na masažu, ili opuštanje u toploj, mirišljavoj kupki. |
| Izaberiti svoju boju i svoj meni Toksini s kojima se naš organizam bori svakodnevno mogu biti posljedica: • neprilagođenog i neopreznog unosa • povećane razine izloženosti stresu, mentalnom i fizičkom. Znatno je lakše riješiti višak toksina koji proizilaze iz ‘nereda’ u unosu. Doručak: voćni čaj - zobeno mlijeko - sok od naranče - raženi kruh - žitne pahuljice - palačinke od heljde - posni sir - mljeveni orasi Užina: voće po želji Ručak: juha od luka - juha od leće - juha od šparoga - nadjevena puretina - tortelini sa sirom (sjeckana šunka) -poriluk kao gulaš - riža i povrće na pari - cikla - pileći odrezak - salata i integralni kruh - kruh od kukuruza - kruh sa sezamom Užina 2: kompot - bademi - pečena jabuka Večera: cvjetača s uljem - gljive s bućinim uljem - špinat s mladim sirem - lignja - zapečeni žganci - pecivo sa suncokretom Prednost treba dati namirnicama od cjelovitog zrna jer vlakna upijaju toksine. Treba reducirati fermentirane proizvode i jela s kvascima, a izbaciti namirnice koje sadrže natrij. Budući da su i pića često prezasićena natrijem, pomno pratite deklaraciju na ambalaži. |
| Trebaju li i djeca detoksikaciju? Dječji organizam se oporavlja zavidnom dinamikom. Ipak, uvedite tjedan bez slatkiša i tjedan s dva glavna obroka. Vrlo korisno može biti i reduciranje u unosu prženih jela te slatkih namaza. Dogovorite pravila za grickalice. Nije poželjno apsolutno apstiniranje i od onih namirnica koje stručnjaci smatraju “praznim kalorijama” (grickalice - sadrže puno kalorija, a siromašne su vitalnim nutrijentima). Odaberite namirnice s prirodnim bojama i dodacima. |
bglavac
edin.kecanovic
