I doručak ima svoju povijest

Većina ljudi svakodnevno doručkuje. Stari Rimljani jeli su doručak, a Germani su ga preskakali. Doručkovanje ponovno postaje uobičajeno u 17. st., a dotad je uglavnom smatrano nezdravom navikom. Bilo je rezervirano samo za djecu, starije osobe i bolesnike. U 18. st. pojavljuje se tzv. francuski doručak: kava ili čaj i pecivo. U 19. st. doručak u nekim zemljama uključuje jaja i meso. Početkom prošlog stoljeća za jutarnji obrok su se servirala topla jela, a sada takav doručak nije čest. Danas se nažalost najčešće - preskače.

Počnite dan doručkom, krilatica je koja ostaje važnom zauvijek. Doručak je najvažniji objed, gorivo koje nam omogućuje da budemo aktivni ostatak dana. Proučavanja učinka doručka na zdravlje pokazalo je da započinjanje dana s njime svima donosi dobrobit.

Gorivo koje našem organizmu omogućuje djelovanje zove se glukoza (šećer u krvi). Ona nas opskrbljuje energijom za aktivnosti kao što su hodanje, govor, rastezanje, pisanje… Nakon sedam do devet sati spavanja, dobar jutarnji obrok idealan je za ponovno pokretanje metabolizma.

Najbolja ulaznica u novi dan je doručak bogat ugljikohidratima: žitne pahuljice s mlijekom, pecivo ili integralni kruh sa sirom ili nareskom, voće ili voćni sok. Doručak mora biti primjeren dobi i dnevnim obavezama: rudarski doručak termin je za prvi jutarnji obrok koji znači unos velikog sadržaja visoke energetske vrijednosti; školski doručak je lagan, siromašan mastima i solima.

Za kraj poučna izreka: doručak pojedi sam, ručak podijeli s prijateljima, a večeru daj neprijatelju. (R. B.)

www.glasistre.hr