Mit: Sušeno je voće niskokalorično i zdrava grickalica.

Činjenica: Sušeno je voće isto ono voće samo minus voda, što nam ostavlja voćne šećere koji su visoke energetske vrijednosti, tj. kalorični. Npr. svježa marelica sadrži na 43 grama 12 kalorija, dok ona sušena od 8g već ima tri kalorije više. Zamka je u slatkom okusu i lakšem konzumiranju što može dovesti do pretjeranog grickanja i neželjenih efekata po liniju. Još jedna loša strana sušenja je nestanak C vitamina, no tješiti se možete time što barem ostaju vlakna!

Mit: Bolje je poriv za grickanjem utažiti pločicom od žitarica nego onom čokoladnom.

Činjenica: Musli-pločice su zdrave do onog dijela gdje sadrže žitarice, no tu su i sušeno voće, orašasti plodovi, komadići čokolade i kad se sve zbroji, udio masnoća i kalorijska vrijednost parira onoj neke obične 'zle' čokoladice. Čokolada s druge strane, nije više na tapeti. Fitokemikalije zvane flavonoidi čuvaju naš krvožilni sustav, a fitofenoli u tamnoj čokoladi smanjuju visoki tlak. Što je veći udio kakaa, to je više fotofenola. Tamna čokolada također sadrži i željezo, a nekoliko kockica dnevno može djelovati kao i aspirin, preventivno kod rizika za infarkt.

Mit: Svježe voće i povrće zdravije je od zamrznutog.

Činjenica: Što duže stoji na policama, voće i povrće gubi na dragocjenim sastojcima, posebno vitamin C. S druge strane, ako se svježe ubrano zamrzne, esencijalni vitamini se prezerviraju. Mit: Sve što je 'organskog' podrijedla je zdravije. Činjenica: Studije još nisu potvrdile da su proizvodi koji se trse naljepnicom 'organsko' ujedno i 'zdraviji'. Više je riječ o životnom stilu i principima nego zdravom životu. Ipak, postoje neke natuknice da je mlijeko krava sa organskih farmi bogatije omega 3 kiselinama od onog industrijskog.

Mit: Oznaka niske ili smanjene masnoće na etiketi pouzdan su pokazatelj.

Činjenica: Ne baš. Prema EU regulativi, proizvodi koji se kategoriziraju pod one niskog udjela masnoća (low fat) moraju sadržavati manje od 3 g masnoća na 100 g mase. Za one koji se vode pod 'smanjene' (reduced), ne postoje pravila, upozorava Anna Denny, nutricionistica pri British Nutrition Foundation. Masnoće mogu biti smanjene, ali su zamijenjene drugim sastojcima te proizvod i dalje može biti visokokaloričan.

Mit: Svi probiotici su jednako blagotvorni.

Činjenica: Sto jogurta, sto zdravih bakterija. Ovisno o proizvođaču u mliječnom proizvodu će se nači određena 'dobra' bakterija iz probavnog sustava koje stresom i nezdravim načinom života gubimo. Najbolje je tražiti one s reklama i one naziva lactobacillus ili bifidobacterium, jer te najbolje podnose kisele 'okolnosti' u želucu, no da bi bile učinkovite treba ih biti barem milijarda, što se može iščitati na deklaraciji proizvoda.

Izvor: DailyMail www.Net.hr/zdravlje