80% infarkta moglo bi da se spriječi kad bi svi znali ovih 5 jednostavnih i lakih stvari

Najčešća vrsta srčanih oboljenja jeste bolest koronarnih arterija, koja može dovesti do infarkta. Polovina infarkta desi se iznenada, bez znakova upozorenja. Njih izaziva blokada u dotoku krvi do nekog dijela srca. Ono što onemogućava dotok krvi jeste zakrčenje arterija, koje se medicinski naziva ateroskleroza. Naslage u arterijama formiraju krvni ugrušak koji spriječava dotok krvi u srce.

Ako se ovi ugrušci ne uklone na vrijeme, dio srčanog mišića će početi da odumire, što može dovesti do infarkta.

5 promjena u životnim navikama moglo bi da spriječi 80% infarkta

Međutim, moguće je spriječiti da dođe do infarkta. Prema novoj studiji Instituta Karolinska, promjena u određenim životnim navikama može drastično da smanji rizik od infarkta. Prethodna studija iz 2004. godine, koja je istraživala rizik od srčanih oboljenja u preko 50 zemalja širom svijeta, otkrila je da 90% srčanih oboljenja može biti u potpunosti spriječeno promjenama u životnim navikama i ishrani.

Koje su to 5 životnih navika?

1. Zdrava ishrana
   2. Fizička aktivnost (šetnja/vožnja bicikla 40 ili više minuta dnevno i vježbanje sat ili više nedeljno)
   3. Održavanje zdravog obima struka 4. Umjerena konzumacija alkohola (10–30 g dnevno)
   5. Izbjegavanje duvana

Koja hrana je dobra za srce?

Većina ljudi ne zna da su trans masti i rafinisani ugljeni hidrati mnogo štetniji od zasićenih masti. Ova zabluda uticala je i na industriju proizvodnje hrane, koja je počela da proizvodi hranu niskog stepena masnoće i da zamjenjuje zdrave zasićene masti štetnim trans mastima (ulja povrća, margarin), rafinisanim šečerom i procesuiranom fruktozom. Ovaj pristup je doveo do stalnog porasta u gojaznosti i broju srčanih oboljenja.

Kako izgleda dijeta savršena za zdravo srce?

Najvažnije što treba da uradite jeste da izbjegavate trans mast i potpuno eliminišete svu procesuiranu hranu. Ovo uključuje i hranu iz većine restorana. Ako želite da smanjite rizik od srčanih oboljenja, izbjegavajte šećer, procesuiranu fruktozu i žitarice. Jedite što više možete sirove organske hrane, a ugljene hidrate iz žitarica zamjenite velikom količinom povrća i organskim mesom.