| Jedan od najvećih slikara svih vremena, Vincent van Gogh, rođen je 30. ožujka 1853. godine. Njegov ujak je bio suvlasnik firme za prodaju umjetničkih slika. Van Gogh je radio u toj firmi od svoje 16. godine. Narednih šest godina, prodavao je slike u Haagu, Londonu, Parizu i Berlinu. Kada je napustio ovaj posao, postao je učitelj u Parizu i narednih nekoliko godina proveo je predajući likovnu umjetnost.
Godina 1880. bila je prekretnica u njegovom životu. Tada je upisao školu likovnih umjetnosti i odlučio se u potpunosti posvetiti slikarstvu. Pohađao je škole u Brusselu, Haagu i Londonu. Sljedećih pet godina uglavnom je slikao rudare, seljake i ljude iz siromašnih slojeva u dnevnim aktivnostima. Taj period u njegovom stvaralaštvu poznat je kao nizozemski period, jer je najveću inspiraciju za slikanje dobijao u Nizozemskoj.
Godine 1886. odlazi bratu u Pariz, koji je tada bio centar likovne umjetnosti. Tamo upoznaje najveće slikare tog vremena. Pod uticajem pariških impresionista i neoimpresionista, Van Gogh svoje tamne slike pune socijalne gorčine počinje da mijenja u svijetle slike veselijih boja, slikajući tipične impresionističke elemente - gradske kavane i pejzaže.
Ubrzo se seli u Arles u južnoj Francuskoj, u potrazi za toplijim krajevima od Pariza. Tokom prve godine provedene u Arlesu, naslikao je oko 200 slika. To je period kada je slikao i puno autoportreta. Najpoznatija djela iz ovog perioda su "Noćni kafe" i "Umjetnikova spavaća soba u Arlesu". Listopada 1888, posjećuje ga Paul Gauguin, slikar koji ga je doveo u Arles, ali se pri tom njih dvojica posvađaju i Gauguin odlazi u Pariz. Zbog grižnje savjesti, Van Gog si odsjeca uho.
Narednih godina, shrvan teškom bolešću, stvara puno slika, nabacujući boje na platna grozničavo, brzo, gotovo u transu. Mnoga od tih djela danas se procjenjuju milijunima dolara. Umro je 29. srpnja 1890. godine. |
bglavac
irida
