Mit je slikovita priča koja govori o bogovima, junacima, sudbini svijeta, prirodi, o djelima koja su izvršili božanski likovi ili preci nekog naroda… Najčešće govore o događajima o kojima nije ostalo drugih tragova. Veličaju junaštva i hrabrost, ali nose i poruke. Prenosi se kroz neko vrijeme najčešće usmeno, ali i pismeno, te ostaje u pamćenju ljudi i naroda. Najveći dio mitova je do nas stigao u obliku epskih spjevova, tragedija i komedija, najčešće u obliku stihova.  Pomoću njih ljudi su u prošlosti prikazivali tajne života, zamišljali svijet utemeljen na vlastitim željama, strahovima i strastima, te na taj način objašnjavali prirodne pojave.

Mitologija se bavi njihovim proučavanjem, pruža nam najprivlačnije priče iz ljudske povijesti. Sistemski skuplja i proučava sadržaj, oblik i vrlo bitno – podrijetlo mitova. Smatra se da je Ramajana najstariji do danas sačuvani mit.

U grčkoj i rimskoj mitologiji pjesnici su se nadahnjivali muzama (9 djevojaka koje su bile pokroviteljice svih grana umjetnosti). Bile su kćeri Zeusa i Mnemozine – božice pamćenja i sjećanja.

Zna se dogoditi da neki udaljeni narodi pričaju isti mit, no, to je zbog toga što su neki od tih naroda nekad davno živjeli na istim prostorima. Npr., mitovi američkih indijanaca i mitova azijskih naroda. Za razliku od starogrčke, slavenska mitologija nije ostavila pisane dokumente zbog nepismenosti, a s vremenom su se mitovi koji su se prenosili isključivo usmeno zaboravili.

Grčka i rimska mitologija su značajno utjecale na moderni jezik, toliko riječi se naslijedilo upravo od njih, npr.labirnit koji je zapravo bio golema raskošna palača u Knososu, na otoku Kreti, a činilo ju je stotine soba, dvorana, hodnika i iz njih je bilo komplicirano izaći.
Vrlo lijepa žena se obično naziva Venera, a Venera je bila rimska božica ljepote. Sizifov posao i danas zovemo uzaludnim i teškim radom, ime je dobio po čovjeku Sizifu kojeg su bogovi osudili da vječno gura kamen uzbrdo, a kad bi došao do cilja, kamen bi se ponovno otkotrljao na dno. Ahilova peta danas označava slabu točku neke osobe, a naziv je dobila po Ahilu, starogrčkom junaku i polubogu koji je bio samo ranjiv u petu.

Cijeli biljni svijet je nazvan po Flori, starorimskoj božici cvijeća i proljeća….i još mnogo, mnogo drugih.