GLJIVE ŠTITE ŽILE, SRCE, MOZAK...
Najčešći uzrok zdravstvenih tegoba i smrti suvremenog čovjeka ipak su kardiovaskularne bolesti. Previsoka razina masnoća u krvi, uz pomoć visokog tlaka, dovodi do temeljnog poremećeaja krvnih žila - ateroskleroze, koja sužava žile, remeti krvotok i uzrokuje sve slabiju ishranu tkiva i organa i tako uzrokuje različite bolesti srca i krvnih žila. Sama pak arterijska hipertenzija (visoki tlak), jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba, oštećuje unutrašnjost stijenki arterija i ubrzava razvoj koronarne ateroskleroze, pa je zato jedan od glavnih faktora rizika za nastanak srčanih bolesti (angina pektoris, predinfarktno stanje, infarkt miokarda, miokardiopatija, iznenadna srčana smrt), ishemije i moždanog udara, tromboze, plućne embolije, gangrene, slabljenja rada bubrega, smetnji potencije...
Kako taj mehanizam funkcionira? Ateroskleroza se razvija tako što nakupine kolesterola u arterijama postepeno blokiraju krvotok. Previsoka razina kolesterola prvenstveno onoga niske gustoće, uzrokuje sljepljivanje krvnih zrnaca, odnosno povećanu viskoznost ( ljepljivost) krvi, a u 30-tim godinama života stijenke naših krvnih žila postaju manje rastezljive. To dovodi do sljepljivanja krvnih zrnaca, a sa smanjenom elastičnošću žila smanjuje se i protok krvi, a time i "ispiranje" ugrušaka. Što je još gore, ugrušci se još lakše lijepe za stijenke arterija kada smo pod stresom, a u tome još pomaže prehrana bogata masnoćama.
Znanstvena su istraživanja potvrdila popularno shvaćanje narodne medicine dalekoistočnih naroda da je gljiva shiitake (L. edodes) takva hrana koja "aktivira krvotok" i sprečava ili čak i liječi "izljev krvi u mozak". Ne samo shiitake, nego i neke druge vrste ljekovitih gljiva, sadrže eritadenin, grifolin, visoko nezasićene masne kiseline, derivate nekih ganoderičnih kiselina, neutralna detergent-vlakna i hitinska vlakna... , koji u znatnoj mjeri snižavaju odnosno održavaju normalnu razinu masnoća (kolesterola, triglicerida i fosfolipida) u krvi. Druge pak tvari iz određenih vrsta gljiva (germanij, lentinan, tirozinaza...) neposrednije poboljšavaju krvotok, šire krvne žile, sprečavaju gubitak njihove elastičnosti, i posebno povećavaju opskrbu mozga i srca krvlju. Te procese dodatno potpomažu tvari koje na neškodljiv, prirodni način djeluju smirujuće na središnji i autonomni živčani sistem, što dodatno regulira tlak. Nukleozidi i drugi derivati nukleinskih kiselina, kao i adenozin, sprečavaju agregaciju krvnih zrnaca (antitrombotski efekt).
Prvo istraživanje objavili su već davne 1974. godine Kaneda i sur. sa Sveučilišta Tohoku u Japanu. Oni su 10 tjedana u prehranu štakora dodavali određenu količinu gljiva, i utvrdili da je shiitake snizila koncentraciju kolesterola u krvi za prosječno 24 %. Kad je životinjama u hranu dodano 1 % kolesterola, učinak je bio još dramatičniji - smanjenje kolesterola za 36 - 45 %. Određeni učinak imaju još neke vrste gljiva, pa čak i bukova guba ( F. fomentarius). Kasnije je nizom egzaktnih testiranja utvrđeno isto djelovanje i kod G. lucidum, C. versicolor i na Dalekom Istoku omiljene jestive gljive Judino uho (Auricularia auricula).
Glavni aktivni sastojak shiitake s hipolipidemičkim djelovanjem nazvan je eritadenin. Utvrđeno je najprije na štakorima da on počinje snižavati kolesterol u krvi već 3 sata nakon uzimanja, i da to djelovanje traje i do godinu dana nakon što se isključi iz prehrane! Pokazalo se da eritadenin snižava razinu svih masnoća u krvi - kolesterole (osobito onaj "opasni" - niske gustoće), trigliceride i fosfolipide. Pri tome ne utječe na sintezu kolesterola neophodnoga za izgradnju stanica, nego djeluje tako što ubrzava preradu kolesterola u jetri i njegovo izlučivanje probavom, s tim što ta prilagodba metabolizma na pojačano "odmašćivanje" krvi traje dugo vremena. U shiitake ima i drugih tvari s takvim djelovanjem: Kurasawa i sur. dokazali su to za neutralna detergent - vlakna. Neprekinutu liniju istraživačkih napora pokazuje npr. i istraživanje Sugiyame i suradnika, koji su sredinom 90-tih godina dokazali da u zec gljivi postoji aktivna tvar grifolin, koja također snižava kolesterol u krvi.
Ovi pozitivni efekti dokazani su, naravno, i kod ljudi. Suzuki i Ohshima su još 1974. godine na Nacionalnom institutu za prehranu u Tokiju obavili pokus sa 3 grupe zdravih mladih žena: nakon samo 7 dana, u 2 grupe koje su jele prethodno sušene shiitake zabilježeno je smanjenje kolesterola za prosječno 7 %, a u grupi koja je jela svježe shiitake smanjenje je iznosilo prosječno 12 %. Kada je isti pokus ponovljen na ljudima starim 60 i više godina, razina kolesterola u krvi nije padala u prva 2 - 3 dana, da bi nakon tjedan dana pad iznosio prosječno 9 %. I što je posebno značajno, povećanje masnoća u prehrani izaziva još veći učinak smanjenja kolesterola: kod grupe ispitanica koja je u prehrani bez gljiva uzimala dnevno dodatnih 60 g maslaca, razina kolesterola za tjedan je dana porasla za 14 %, a kod grupe koja je uz taj maslac uzimala i svježe shiitake, nakon tjedan dana kolesterol pada za 4 % - dakle, ukupno sniženje razine kolesterola kod te je grupe iznosilo cijelih 18 %.
Mori u svojoj klasičnoj knjizi "Mushrooms as health foods" navodi i rezultate jednog opsežnijeg istraživanja, koje je obuhvatilo 420 mladih žena i 40 starijih osoba: nakon 7 dana korištenja shiitake razina kolesterola kod starijih je pala za 7 - 15 %, a kod mladih žena pad je bio 6 - 12 %.
Rezultate vrlo značajnog istraživanja objavili su 1989. godine Li Hua Ren (Ryong) i A. V. Vasiljev sa suradnicima, s Kardiološkog istraživačkog instituta SSSR-a i Prehrambenog instituta Akademije medicinskih znanosti u Moskvi. Oni su na zdravim i bolesnim osobama, kao i na kulturama stanica unutrašnjeg sloja aorte (intime) uzimanih 2 - 3 sata nakon smrti, testirali učinak 20 vrsta gljiva na stvaranje nakupina kolesterola ( plakova odnosno ateroma) u arterijama. Od 13 vrsta koje su pokazale aktivnost snižavanja masnoća u krvi, 9 je imalo takvo antiaterogeno djelovanje da su ne samo kočile porast kolesterola, nego su i sprečavale oštećenja arterija kod srčanih bolesnika u obliku zadebljanog degenerativnog tkiva na unutarnjim stijenkama arterija. Pored shiitake - za koju je spomenuti kineski liječnik iz 14. st. Wu Rui tvrdio da je "dobra za liječenje srčanih tegoba" - pažnje vrijedna efikasnost registrirana je i kod gljiva Tricholoma matsutake, Sarcodon aspratus i Ganoderma lucidum. Najefikasnije gljive imaju tako prodorno djelovanje da su uzorci seruma zdravih osoba, koje su nakon kratkog gladovanja pojele jedan mali obrok takvih gljiva i ništa drugo, značajno smanjili razinu kolesterola u aterosklerotičnim stanicama uzetima od srčanih bolesnika. Na kraju su za testiranje na kroničnim srčanim bolesnicima bile izabrane, kao "hranidbeni dodatak" u samo jednoj dozi, samo dvije vrste gljiva - shiitake i, najdjelotvornija od svih, G. lucidum: nevjerojatno je, ali istinito, da je serum kroničnih srčanih bolesnika pokazao toksični utjecaj na kulture stanica zdravog srca uzrokujući nakupljanje kolesterola i stvaranje ateroma, i da se to promijenilo nakon uzimanja bilo koje od ovih gljiva! Rezultati su bili zaista značajni: u trajanju do 5 sati nakon uzimanja jedne doze shiitake ili G. lucidum, do tada toksični serum "gubio je sposobnost nakupljanja kolesterola" za 30 - 41 %.
Veliko američko istraživanje J. Stamlera i sur. o povezanosti kolesterola i bolesti srca indiciralo je da svaki put kad snizimo svoju razinu kolesterola za 1 % rizik od bolesti srca, bez obzira na ostale faktore, opada za 2 %. Kod muškaraca srednjih godina, oko pola svih slučajeva smrti uzrokovanih srčanim bolestima vezano je za previsoku razinu kolesterola. Sa svakim porastom kolesterola raste i njihov rizik od koronarne skleroze. Kod žena je stopa niža, ali je - kako je pokazao L. A. Simons u analizi smrti od skleroze koronarnih arterija u 19 zemalja - sa svjetskim prosjekom od 31 % smrtnih slučajeva od srčanih bolesti, vezanima uz povišeni kolesterol još uvijek visoka. Većina ljudi s previsokom razinom kolesterola trebala bi tu razinu smanjiti za 30 - 50 %. Farmaceutska industrija proizvodi lijekove i za tu svrhu. No, postavlja se pitanje koja je cijena upotrebe lijekova za tako veliko snižavanje kolesterola, uz koje nuspojave i s koliko trajnim učinkom.
Potrebno je upozoriti i na rezultate istraživanja koja su dokazala da povišeni kolesterol znači npr. i veći rizik obolijevanja od raka dojke, kao i raka pluća kod žena nepušača, ali i smanjeno stvaranje antitijela, manju sposobnost makrofaga da iz organizma čiste strane stanice, i druge imunološke poremećaje.
Istraživanja su potvrdila i tvrdnje tradicionalne kineske i japanske medicine da shiitake, G. lucidum i još neke vrste gljiva ublažavaju i snižavaju visoki tlak. Kabir je na hipertenzivnim štakorima postigao s pomoću ljekovitih ljiva značajno smanjenje tlaka za samo 14 dana, a ti su efekti klinički provjereni i na ljudima. Jedna pilot studija u Kini krajem 80-tih pokazala je da su se visoki tlak i visoki kolesterol kod srčanih bolesnika značajno popravili u 20-48 % slučajeva, a razina kolesterola je nakon nekoliko mjeseci korištenja ekstrakta gljiva smanjena u 68 % slučajeva. Ispitivanja u 7 kineskih bolnica pokazala su opće poboljšanje kod srčanih bolesti u čak 81,8 % slučajeva.
U G. lucidum i još nekim vrstama gljiva izolirane su tvari koje jačaju srce (kardiotonici), ublažavaju aritmiju, smanjuju broj otkucaja srca, smanjuju otpor u perifernim i koronarnim arterijama, poboljšavaju opskrbu mozga krvlju, povećavaju opskrbu srca kisikom bez mijenjanja tlaka, djeluju sedativno i antikonvulzivno, ublažavaju kod srčanih bolesnika simptome kao što su treperenje srca, gubitak daha, bolovi u predjelu srca i edemi. U višetomnome dijelu "Pharmacology and applications od Chinese Materia medica", objavljenome u drugoj polovini 80-tih godina u Singaporeu, Chang i But svjedoče i o kliničkim studijama koje su dokazale da i kod ljudi upotreba ljekovitih gljiva smanjuje esencijalnu i renalnu hipertenziju. Sredinom 90-tih Cheng i sur. dokazali su da ekstrakt G. lucidum smanjuje viskoznost (ljepljivost) krvi kod pacijenata s visokim tlakom i kolesterolom, od kojih su se neki oporavljali nakon moždane kapi. Korejski istraživači Lee i Rhee objavili su malo prije toga rezultate svog istraživanja koje je pokazalo da ekstrakt micelija G. lucidum smanjuje krvni tlak tako da koči aktivnost simpatičkog živčanog sistema.
Pored svega, shiitake snažno sprečava sljepljivanje krvi ili agregaciju krvnih zrnaca, što su prvi dokazali Hokama i Hokama sa Havajskog sveučilišta 1981. godine. Oni su tada ustanovili i to da jedna vrsta Judinog uha (Auricularia polytricha) ima taj antitrombotski efekt čak 8 puta jači nego shiitake. Kasnija su istaživanja registrirala taj efekt i kod A. auricula (a uz to i dodatno sprečavanje zgrušavanja krvi), kod G. lucidum (aktivna tvar je adenozin), micelija gube C. versicolor (uz dodatno vazodilatacijsko djelovanje) i dr.
U današnje doba bilo bi, naravno, i neozbiljno i neodgovorno ljekovitim gljivama i proizvodima iz gljiva tretirati akutne komplikacije bolesti srca i krvnih žila, osobito one koje neposredno ugrožavaju život, pa zahtijevaju hitnu medicinsku interveniciju. Upotreba gljiva "ograničena" je na one aspekte za koje službena medicinska rutina Zapada nema (zadovoljavajuća) rješenja: prvo, prevencija bolesti srca i krvnih žila, drugo, ublažavanje i olakšavanje kroničnih kardiovaskularnih bolesti, i treće, ubrzanje oporavka nakon medicinski saniranih urgentnih stanja (npr. srčanog udara ili moždane kapi).
Što se tiče prevencije ateroskleroze, kojoj se zaista ne poklanja dovoljno pažnje, riziku od ovog temeljnog poremećaja krvnih žila načelno su izloženi svi muškarci bez obzira na godine i sve žene iznad 35 godina starosti. Dodatno i pojačano su tom procesu izloženi, i njime ugroženi, svi koji jedu mnogo masne, prije svega životinjskim mastima bogate hrane, osobe kod kojih je povećana vjerojatnost da su teška ateroskleroza i njome uvjetovane kardiovaskularne bolesti rezultat nasljeđa, pušači, bubrežni bolesnici, oboljeli od šećerne bolesti, bolesnici s visokim tlakom, te nedovoljno tjelesno aktivni.
Upotrebom određenih gljiva moguće je djelotvorno ublažavati kronične bolesti srca i krvnih žila i ubrzavati oporavak od njihovih akutnih komplikacija, zatim kod visokog tlaka (osobito teške i maligne hipertenzije), arterioskleroze, tromboze dubokih vena, plućne embolije, suhe gangrene, koronarne skleroze, srčanog udara, ishemije, moždane kapi, aterosklerozom uzrokovanih bolesti bubrega i oka i sl., kao i hiperlipidemije, žučnih kamenaca, gihta, aterosklerozom i hipertenzijom uzrokovanih smetnji potencije i dr.
Kod nas u Hrvatskoj do sada su zabilježeni pozitivni rezultati korištenja ljekovitih gljiva u smanjivanju razine kolesterola i triglicerida u krvi, s produženim djelovanjem, snižavanju visokoga tlaka uključujući i uravnoteženje oscilirajućega krvnoga tlaka, brzom oporavku nakon teške ozljede glave u prometnoj nesreći, uklanjanju cirkulatornih smetnji u nogama i rukama, kao i doprinos u saniranju teške ishemije i početne gangrene nogu dijabetičara i hipertoničara koji je prethodno preživio i moždani udar, čime je izbjegnuta amputacija obje noge, za koju su liječnici tada smatrali da je jedino rješenje.
Neke vrste ljekovitih gljiva također mogu optimalno regulirati razinu šećera u krvi kod već nastale šećerne bolesti (diabetes mellitus), te pomoći općem uspostavljanju zdravog načina života, a time i sprečavanju nastanka i razvoja dijabetesa kod zdravih osoba i osoba s graničnim oblikom šećerne bolesti.
Suvremena znanstvena istraživanja potvrdila su određena iskustva narodne medicine, a osobito tradicionalne kineske i japanske medicine, o hipoglikemijskom djelovanju nekih vrsta gljiva: đurđevače (Calocybe georgii), shiitake (L. edodes), modrikače (Lepista nuda), G. lucidum, zec gljive (G. frondosa), vodenaste panjevčice (Psathyrela hidrophylla), i dr. Neke aktivne tvari iz gljiva potiču lučenje inzulina u organizmu, druge smanjuju razinu glukoze u krvi bez povećavanja lučenja inzulina, a za neke je vrste gljiva hipoglikemijsko djelovanje utvrđeno, ali ne i mehanizam toga djelovanja. U Kini i Japanu od davnina je uhodana praksa normalizacije razine šećera u krvi korištenjem pojedinih vrsta gljiva u prehrani (prvenstveno shiitake), o čemu izvještavaju renomirani već spominjani autoriteti za tradicionalnu kinesku i japansku upotrebu ljekovitih gljiva. To se nije smatralo niti se sada tamo smatra nečim egzotičnim i neozbiljnim, nego dijelom uhodane i provjerene medicinske prakse, iza koje stoje i velika iskustva medicinskih stručnjaka i egzaktni eksperimenti na životinjama, i klinička ispitivanja na ljudima. Nasuprot tome, u Europi i Americi nalazi pojedinih stručnjaka i znanstvenika nisu imali iole značajnijega istraživačkog i praktičnog odjeka: karakterističan je u tom pogledu slučaj stručnog izvještaja francuskog liječnika M. Potrona o antidijabetičkim efektima đurđevače, modrikače i vodenaste panjevčice, objavljen davne 1956. godine u pariškom stručnom časopisu "Concours medical".
Osim hipoglikemijskih efekata plodnih tijela i micelija određenih vrsta gljiva, dokazano je da razinu šećera u krvi snižavaju i tvari iz gljiva kao što su ganoderani A i B iz G. lucidum (Hikino i sur.), lentinan iz shiitake, tiosulfonat i dijetna vlakna. Satoh i sur., s Medicinskog fakulteta japanskog sveučilišta Tohoku, utvrdili su da lentinan efikasno koči razvoj o inzulinu ovisnog dijabetesa (tip I) kod miševa. Sharon izvještava da je kod dijabetesa neovisnog o inzulinu (tip II) LEM kod štakora uzrokovao porast lučenja inzulina i smanjivanje razine kolesterola, dok je kod ljudi došlo do normalizacije razine šećera u krvi i razine izlučivanja šećera u urinu. Pokazalo se i da tiosulfonat koči djelovanje faktora koji u organizmu razaraju vitamin B1, a koji regulira metabolizam ugljikohidrata. G. Chihara je ukazao na to da dijetna vlakna iz gljiva, koja se ne mogu probaviti niti apsorbirati, čiste crijeva od štetnih tvari, a istodobno su dobra podloga za enterobakterije, što kombiniranim djelovanjem sprečava nastanak i razvoj dijabetesa, kao i arterioskleroze, hipertenzije i tromboze. Neka su istraživanja pokazala da nastanku i razvoju dijabetesa pridonose i određeni imunološki i virusno uzrokovani poremećaji, na koje tvari iz gljiva koje imaju imunomodulacijske i antiviralne efekte mogu značajno utjecati.
IZBJEĆI KOBNE POSLJEDICE DIJABETESA
Pored doprinosa normalizaciji razine šećera u krvi, pažljiva upotreba ljekovitih gljiva također može podržati i učiniti efikasnijim i druge opće mjere regulacije dijabetesa: snižavanje razine kolesterola i triglicerida, kao i dodavanje vlakana doprinosi zdravijoj prehrani i smanjivanju tjelesne težine; povećava kondiciju (fizičku snagu i izdržljivost), čime olakšava i čini efikasnijom neophodnu tjelesnu aktivnost dijabetičara; navedenim mehanizmima također se snižava povišeni krvni tlak i pospješuje optok krvi; sve to, a također i dodavanje vitamina B1 i sprečavanje njegova prebrzog razlaganja u organizmu, omogućava lakše izbjegavanje i podnošenje stresa; jača otpornost prema virusnim infekcijama i poboljšava se ukupni imunitet pojedinca. Sve to pomaže sprečavanju i smanjuje vjerojatnost teških i kobnih komplikacija šećerne bolesti, kao što su infarkt, moždani udar, obolijevanje i prestanak rada bubrega, obolijevanje krvnih žila nogu koje može dovesti i do gangrene i nužnosti amputacije, obolijevanje živaca za koje nema djelotvornih lijekova, obolijevanja očiju koja mogu prouzročiti i sljepoću, poremećaj seksualne funkcije i kod muškaraca i kod žena itd.
Ljekovitim gljivama ne može se, naravno, rješavati akutne komplikacije šećerne bolesti, koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. One, međutim, mogu biti od izuzetne pomoći dijabetičarima koji žele kvalitetno unaprijediti regulaciju razine šećera u krvi, osobama s graničnim oblikom šećerne bolesti za sprečavanje ili što dulje odgađanje razvoja bolesti, kao i svima zdravim osobama koje žele smanjiti rizik nastanka šećerne bolesti, osobito ako u obitelji imaju ili su imali dijabetičara.
Dr. sc. Ivan Jakopović
Prosinac 1999
bglavac
edin.kecanovic
