Kralj Dmitar Zvonimir

Kralj Zvonimir dočekao je znak i naredio: “Otvorite škverove, počnite šiti i kovati, moja će zemlja imati najjaču mornaricu!”

 Naslijedio je velikog kralja Petra Krešimira 1075. godine i vladao je sve do 1089. godine. Iz svog kraljevskog Knina vladao je velikom i snažnom Hrvatskom. Uzgred je cijelo vrijeme nastojao obnoviti snažnu hrvatsku mornaricu.

U tome je na koncu i uspio, no dugo je oklijevao i vagao treba li se kraljevstvo upustiti u gradnju velikih ratnih lađa nužnih za kontrolu nad Jadranom. Na samom početku njegove vladavine, njegova mornarica nije se mogla mjeriti s mletačkom, bizantskom ili saracenskom i bilo je jasno da nešto treba poduzeti.

Jednog dana, nakon još jednog beskrajnog sastanka, kralj je završio sa savjetnicima i naredio gradnju velikih lađa. Što ga je potaknulo na takvu odluku govori legenda o kralju Zvonimiru i ribi.

Legenda o kralju i ribi

Predaja kaže kako je u to vrijeme kralj Dmitar Zvonimir boravio u Kaštelima i vijećao sa svojim savjetnicima. Govorili su mu kako i on mora biti jak na moru kao što je na kopnu to bio kralj Tomislav. Mletački, bizantski i saracenski brodovi slobodno su plovili Jadranom, a malene lađice hrvatske mornarice morale su se od njih kriti jer u bitki nisu imale šanse. Usprkos svoj vještini i hrabrosti Neretljana, čak ni oni nisu mogli obraniti obalu od napadača.

Unatoč molbama savjetnika, kralj Zvonimir je o gradnji duboko promišljao, jer kažu, nije bio nagao čovjek. Vodio se maksimom kako je prvo trebalo dobro razmisliti, predvidjeti koješta pa tek onda odlučiti. Čekao je na kakav jači poticaj, a on mu je, kako nastavlja legenda, stigao u neobičnom obliku.

Jednog su mu dana dvorjani javili kako je došao neki čovjek i rekao kako želi k njemu. “Dovedite ga!” – naredio je kralj unatoč upozorenju dvorjana koji su pridošlicu nazvali čudnim. Krupan i bradat, bio je bos i lice mu je bilo opaljeno od sunca. Činilo se kao da je pridošlica kralju u posjet stigla ravno iz mora. Pod rukom, nosio je čudan poklon.

Neobičan poklon

Veliku ribu sa žutim blistavim ljuskama koja je bila još živa. Pridošlica je neobičan poklon stavio kralju pod noge. “Sjajna je!” rekao je Dmitar Zvonimir. “Još je sjajnije, kralju, što ti riba nosi!” – odgovorio je pridošlica i otvorio ribi usta. Iz njih, udari na kameni pod i jako zazveči zlatni prsten.

Iznenađen, kralj je pitao pridošlicu o čemu se radi i dobio odgovor koji ga je natjerao na odluku. “Ulovio sam, kralju, ovu ribu pod tvojim dvorima. Kao da je doplivala upravo tebi. Prsten koji sam pronašao u njezinim ustima je prsten kakav svake godine mletački dužd baca u more tijekom svečanosti u kojoj svoju Veneciju vjenčava s morem. Bio sam mornar i vidio sam to uživo.”

Kralj Zvonimir uzeo je prsten, razgledao ga i vrtio po rukama. Bio je to znak koji je čekao. “Kralju, ova je riba dopustila da je ulovim baš pred tvojim dvorima, to je jako čudno i nisam tako nečem u svim svojim godinama na moru svjedočio” – rekao je kralju pridošlica.

Od prstena do najjače mornarice

“Dovedite moje savjetnike” – naredio je kralj. Ubrzo je dvorana bila puna. “Otvorite škverove, pripremite paklinu, počnite kovati lance i sidra, sašijte jedra i dovedite prave majstore. Naše lađe moraju biti čvršće i veće od svih drugih na Jadranu!” Kralj Dmitar Zvonimir podigao je ruku, a na prstu je sjao zlatni prsten kojega je donio ribar. Hrvatsko kraljevstvo počelo je graditi mornaricu.

Ovdje završava legenda, a povijesna vrela bilježe kako je uskoro hrvatska mornarica postala jedna od najjačih ne samo na Jadranu već i cijelom Mediteranu. Tako je naprimjer, kao papin saveznik 1083. godine sudjelovala u osvajanju Drača. Godinu dana kasnije, sudjelovala je u teškim borbama uz grčku i albansku obalu i nanijela teške poraze mletačkoj floti.

Na mornaricu kralja Zvonimira danas podsjeća i raketna topovnjača RTOP-12 “Kralj Dmitar Zvonimir” koja se od 2001. godine nalazi u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice. Izgrađen je u Brodogradilištu Kraljevica 2001. godine. Brod je u klasi raketne topovnjače Kralj Petar Krešimir IV. Kralj Dmitar Zvonimir projektiran je u zagrebačkom Brodarskom institutu.

Lokacija Kralja Zvonimira:

Originalna polovina Zvonimira i odraz u ogledalu:

Spojene polovine Zvonimira:

Zaokružen Zvonimir:

Završna slika Zvonimira:

Završna slika Zvonimira, pojačan kontrast:

Fantastično otkriće Hrvatskog Kralja Zvonimira.

Kako sam došao do toga da je to baš Zvonimir?

Pored Zvonimira nalaze se slova:

Slova sam pokušao dešifrovati, ali nije išlo.

Poslao sam sliku slova umjetnoj inteligenciji i ponovo nije išlo. 

Slova sam uvećao i pojačao kontrast:

 

Pitao sam umjetnu inteligenciju: "Prepoznaješ li sada slova:"

Iako je slika i dalje vrlo pikselizirana, usporedba s referentnim slikama Bašćanske ploče (slike 1.1.1, 1.3.6) omogućuje nam da identificiramo fragmente 

glagoljičkih slova.

Ovaj konkretni dio najvjerojatnije prikazuje dio trećeg retka natpisa, koji spominje kralja Zvonimira.
Transliterirani tekst tog dijela je:
ZЪV[ЪN]IM[I]RЪ KRALЪ HR[Ъ]VAT[ЪSK]Ï 

Vaša slika, prema vizualnoj analizi i rezultatima pretrage, vjerojatno prikazuje slova koja odgovaraju dijelu imena kralja Zvonimira. Teško je razabrati svako pojedino slovo zbog oštećenja kamena i niske rezolucije slike, ali uzorak odgovara glagoljičkom pismu na Bašćanskoj ploči. 

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik pisan prijelaznim oblikom glagoljice oko 1100. godine. Na njoj je dokumentirano kako je hrvatski kralj Dmitar Zvonimir mjesnom benediktinskom samostanu darovao zemlju.

Pronađena je 15. rujna 1851. godine u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku zahvaljujući tadašnjemu bogoslovu Petru Dorčiću.

Predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku. Uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje jer se prvi put na hrvatskom jeziku spominje ime hrvatskog naroda i ime kralja Zvonimira.

Danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a u crkvi Sv. Lucije nalazi se njezina replika.^[

Naziva se još i „dragim kamenom” i „krsnim listom” hrvatskoga naroda^[2] te „zlatnom” „Zvonimirovom”, odnosno „kraljevskom” pločom.

Našao sam i sliku Baščanske ploče:

Usporedio sam i transliteraciju :

Vrlo, vrlo zanimljivo otkriće. 

Istražujući, našao sam i fresku Zvonimira koja se nalazi u Vatikanu.

Krunisanje Hrvatskog Kralja Zvonimira:

Po svemu sudeći, našao sam lokaciju i lik Hrvatskog Kralja Zvonimira:

Lijep pozdrav svim članovima Magicusa:

L.P.