Baruch de Spinoza

 Baruch de Spinoza (Amsterdam, 24. studenog 1632. - Den Haag, 21. veljače 1677.), nizozemski je filozof.

Benedikt de Spinoza, kojega su njegovi sinagoški svećenici nazvali Baruh Spinoza, bio je znan i kao Bento de Spinoza ili Bento d'Espiñoza u društvu u kojem je odrastao.

Spinozino pismo Leibnizu

S Renéom Descartesom i Gottfriedom Wilhelmom Leibnizom, bio je jedan od najvećih filozofa racionalista sedamnaestog stoljeća.

Smatra se osnivačem modernog biblijskog kriticizma. Njegovo najveće djelo je Etika.

U ljeto 1656. godine židovska ga je zajednica ekskomunicirala zbog njegovih shvaćanja prirode Boga i tumačenja biblijskih knjiga. Ekskomunikacija je popraćena prokletstvom kojemu je po žestini malo sličnih u povijesti.

Vjernicima je naređeno neka nitko s njim ne progovori ni pismeno ni usmeno, neka ne borave s njim pod istim krovom i neka se drže četiri lakta dalje od njega. Nakon ovog događaja, Spinoza je prihvatio ime "Benedikt" (latinski ekvivalent imena "Baruh").

Za Spinozu postoji samo jedna supstancija: Bog ili priroda; ona je uzrok same sebe (causa sui). Supstancija, i sama beskonačna, ima beskonačno mnogo atributa, od kojih čovjek poznaje dva: protežnost (extensio) i mišljenje (cogitatio).

S atributima dolaze i modusi (načini, posebnosti) supstancije, mnoštvenost naturae naturatae, to jest ukupnost izvanljudske i ljudske prirode.

Zbog svojega učenja Spinoza je istodobno smatran i najvećim Židovom i najvećim ateistom.

Čitajući Spinozinu Etiku, nekih 200 godina kasnije, njemački pjesnik Heinrich Heine napisao je da je to "šuma misli do neba visokih", čija "nesalomljiva stabla pružaju svoje korijenje u vječnu zemlju".

Kronologija

• 1632. - rođen u Amsterdamu
• 1656. - isključen iz židovske zajednice; kod jednoga bivšeg isusovca uzima privatnu poduku iz latinskoga, klasične književnosti, skolastičke i kartezijanske filozofije; živi od brušenja leća
• 1660. - protjeran iz Amsterdama
• 1660.-1669. - živi u blizini Leidena
• 1669.-1677. - živi u Haagu
• 1677. - 21. veljače umire u Haagu.

 

Djela

• Korte Verhandeling van God, de mensch en deszelvs welstand ("Rasprava o Bogu, čovjeku i o čovjekovoj sreći", oko 1660.)
• Renati des Cartes principiorum philosophiae ("Načela filozofije Renéa Descartesa", 1663.)
• Tractatus theologico-politicus ("Teološko-politički traktat", 1670.)
• Ethica ordine geometrico demonstrata ("Etika, geometrijskim redom izložena", objavljeno postumno 1677.)