Današnji brzi način života doveo je do toga da sve više ljudi ima tegobe sa vjetrovima, tj. flatulencijom (popularno zvanom „prdež). Ono naravno ne predstavlja samo socijalni problem nego i ozbiljan zdravstveni problem obzirom da može izazvati jake bolove i grčeve u trbuhu. Ono nije samo posljedica brzog načina života i stresa koji nam onemogućavaju da normalno sjednemo za stol i pojedemo obrok nego i konzumiranje loše hrane, nedovoljno sažvakana hrana i loše navike pri jedenju. Kada se još k tome udruže prebrzo jedenje pri kojem čovjek pojede više zraka nego bi trebao i nedovoljno sažvakana hrana, želucu postaje problem probaviti a crijevima apsorbirati takvu hranu.

Vjetrovi se često javljaju udruženi s indigestijom (osjećaj težine, punoće ili bola u trbuhu nakon uzimanja hrane). Zrak u crijevima potječe od progutana zraka ali i zraka koji nastaje fermentacijskom razgradnjom ugljikohidrata i bjelančevina koju rade crijevne bakterije.

Kada čovjek guta zrak, to može poslije obroka dovesti do osjećaja punoće u trbuhu. Čovjek može olakšati te tegobe podrigivanjem. Onaj zrak koji čovjek ne uspije podrignuti odlazi dalje u crijeva. Toga se naravno da riješiti stolicom ili puštanjem vjetrova tj. flatulencijom.

Povećano stvaranje plinova u crijevima izaziva i konzumiranje određene vrste hrane, kao primjerice pretjerano trošenje vlaknaste hrane (celuloza, zelje, kelj..), mahunarki (grah, mahune, grašak) te neki lijekovi (antibiotici, laksativi).

Povećano stvaranje plinova u crijevima, njegova smanjena apsorpcija i eliminacija iz crijeva dovodi do osjećaja napuhanosti, stručno nazvanog meteorizam. Meteorizam može također biti i pokazatelj određenih bolesti probavnog sustava (nepodnošenje određene hrane, upalna bolest crijeva, gastritis, iritabilni kolon, dispeptički sindrom,  nedostatak nekog enzima u probavnom sustavu..) pa ga ne bi trebalo zanemariti.

Kako ćemo si pomoći?

Potrebno je odvojiti vrijeme za obrok i posvetiti se više zdravoj prehrani. Probavni sustav čovjeka ne predstavlja limenu cijev koja služi za primanje hrane. Hranu koju unesemo potrebno je dobro sažvakati a ne pojesti ju „s nogu“ kako puno ljudi prakticira. Onaj čovjek koji ima povećane tegobe s „vjetrovima“ treba izbjegavati hranu koja ga napuhuje i gazirana pića. Trenutno si čovjek može pomoći masiranjem trbuha u smjeru kazaljke na satu ili pak utopliti trbuh u toploj kupki.

Mučnina i povraćanje

Nelagoda u ždrijelu i želucu popraćena osjećajem da ćemo povratiti se naziva mučnina. Onog trenutka kada se trbušni mišići i ošit stisnu (kontrahiraju) i tako poveća tlak u trbuhu, čovjek počinje povraćati. Za povraćanje je odgovoran „centar za povraćanje“ koji se nalazi u mozgu. Taj centar prima signale koji dolaze iz usta, trbuha i crijeva; registrira ako u krvnom sustavu ima lijekova ili ako je čovjek u nekom infektu; ali prima i informacije od samog mozga uključujući uznemirujuće misli, mirise ili ono što smo vidjeli a može nas natjerati na povraćanje. Također prima i informacije iz uha i malog mozga koje mogu biti uzrok mučnini i povraćanju. Nakon što je primio informacije, mozak šalje impulse živcima na periferiju koji će pokrenuti mišiće da čovjek povrati.

Povraćanje predstavlja opći simptom pa je ponekad vrlo teško reći koji je uzrok povraćanja. Može se javiti nakon trovanja hranom, kao predznak početka migrene (tada povraćanju prethodi glavobolja), kod različitih zapreka prolaska hrane kroz probavnu cijev (npr. čir na želucu ili dvanaesniku) ili pak raznih upala trbušnih organa kao upala žučnog mjehura, gušterače ili slijepog crijeva, gastroenteritisa kod djece i odraslih itd. Ponekad je dovoljno vidjeti nekoga da povraća pa da i ta osoba počne povraćati. Treba razmišljati kod žena i na povraćanje u trudnoći, zatim na kronični alkoholizam.

Uvijek je vrlo važno pogledati povraćeni sadržaj. Ako on sadrži žuč, neprobavljenu hranu, ima crnu boju poput taloga kave ili pak svježu krv, to je vrlo značajno liječniku što će činiti dalje u svom dijagnostičkom postupku.

www.javno.com