Danas je u Zagrebu osnovana stranka "Održivi razvoj Hrvatske" (ORaH). Nisam odolio novinarskom nervu, da hitro nešto napišem za javnost, dodajući svoje prve dojmove i analize. (Na osnovu vlastitoga bogatog iskustva; niz neuspjeha, ali na neuspjesima se uči. Sada radim isključivo kao istraživač, komentator i analitičar.)

Ovo su prvi dojmovi, i mislim da upravo kao takvi, spontano istreseni, mogu biti zanimljivi, iako još nisam imao prilike vidjeti Program i Statut (dostupni su na mrežnom sjedištu stranke, koja je postavljeno tek danas - barem nisam prije vidio obavijest na fb stranici stranke.).

1. Važnost i opasnost liderstva

Stranka je osnovana kao rezultat djelovanja Mirele Holy, saborske zastupnice i bivše ministrice zaštite okoliša, koja je u lipnju napustila SDP zbog odbacivanja njene inicijative za osnivanje Nacionalne parkovne agencije. Njen postupak KJTV izaziva simpatiju, jer je rijedak. Rijetki su oni koji u politici dosljedno zastupaju neka načela i spremni su se za njih založiti. Mora se raditi kompromise, ali treba i povući crtu. Politika je umijeće mogućeg; zalagati se za vrednote, vizije, načela, ideje jest umijeće nemogućeg - također vitalno važno, da bi se postizale promjene. Mirela je vješto balansirala, dok je mogla, i povukla se zbog načela kad je morala.

Stranka ima 208 osnivača. Sve je bilo obavljeno sa samo jedan sat. Obavljen je, maksimalno učinkovito, nužni formalni posao. Usvojeni su Program i Statut stranke, te izabrani dužnosnici. Nije bilo nikakvih ometanja i razvlačenja, sve je izglasano jednoglasno. Uz Holy, govorila je još samo predsjednica Radnog predsjedništva. Ova učinkovitost je za pohvalu, ali naravno bilo bi loše da ostane dominantni način rada.

Holy je bila u bijelom odijelu, koje je počela nositi nakon izlaska iz SDP-a.

U svim stranačkim tijelima najavljen je muško-ženski paritet; čak su to nazvali "paritetna demokracija". Funkcija predsjednika/predsjednice je izuzetak (zelene stranke inače imaju su-predsjednika i su-predsjednicu), što je vjerovatno neminovno s obzirom na hrvatske navike i mentalitet, čak i kod "alternativaca", te ključnu ulogu Holy. Lideri su vrlo važni (i ja sam u prošlosti teško griješio, potcjenjujući taj čimbenik). Ipak trebalo bi biti svjestan opasnosti da hegemonija jedne osobe s vremenom postane i strukturalni problem.

2. Vodstvo: viša srednja klasa viših srednjih godina

Ona je naravno izabrana za predsjednicu. Uz nju, osnivačka skupština izabrala još 18 stranačkih dužnosnika i dužnosnica. Za potpredsjednika je izabran prof.dr.sc. Davor Škrlec, također bivši član SDP-a i bivši pomoćnik ministrice zaštite okoliša (dao je ostavku zbog načelnog neslaganja s tadašnjim PPVRH-om). Za potpredsjednicu je izabrana Božana Zadro, odvjetnica, koja KJMP dosad nije imala značajnijeg iskustva u politici ili civilnome društvu. Za predsjednika Središnjeg programskog odbora izabran je dr. sc. Vladimir Lay, sociolog (socijalni ekolog) i iskusni civilno-društveni aktivist, od vremena kad je bio prvi predsjednik Zelene akcije, 1990.-1994..

Upada u oči da među izabranim dužnosnicima, kao i među osnivačima u dvorani, nema mladih: gotovo nitko ispod 40 godina. Velikom većinom to su ljudi s uspješnim karijerama, intelektualci, srednja klasa. Od 19 dužnosnika, sedam je doktora znanosti. Mogao bi se pojaviti problem određene tendencije k elitizmu i neuspješnog privlačenja mladih birača i aktivista.

3. Program: sinergija bez konflikta?

U programu stranke, osnovno načelo, održivi razvoj, izraženo je u naslovu. Izlažući program, Holy je istaknula da je on "sinergijski", jer mnogo pažnje polaže na sinergiju tri stupa programa ORaH-a: socijalna pravda, okolišna dimenzija i gospodarski razvoj. Takav izbor riječi ukazuje da će stranka izbjegavati diskurs socijalnoga i političkoga konflikta. To je uobičajeno na hrvatskoj političkoj sceni.

Osobno, čini mi se da bi oštriji nastup, kritički i negativistički, mogao privući više pristaša. Pristaše ekologizma i načela održivosti upuštaju se, s mnogo razloga i argumenata, u kritike financijskog sustava, kapitalizma, industrijalizma, načela rasta.

Stranke ljevice (a ORaH će biti na lijevoj strani političkoga spektra) u drugim zemljama parlamentarne demokracije govore, ako ne o prevladavanju kapitalizma, onda bar o njegovom obuzdavanju, ili barem obuzdavanju financijskog kapitalizma ( uz kontrolu i usmjeravanje industrijskoga). Kratica "ORaH" je marketinški zgodna, ali moj je utisak da za značajniju mobilizaciju i političku artikulaciju socijalnih energija brojnih nezadovoljnika nedostaje žestice.

Doduše, to je problem i na svjetskom nivou: socijalna energija prosvjednih pokreta, koja je započela svoj novi krug krajem 1990-ih u nizu anti-globalističkih prosvjeda, nije zadobila političku artikulaciju i značaj.

Gore sam spomenuo "umijeće nemogućeg". Istaknuti vrednote, načela, ideje, ideologiju za koju se zalažeš (a ideologije su, kako je odlično pokazao Karl Meinheim, povezane s utopijama; taj se čimbenik danas zanemaruje u analizama političkih ideologija). Ali, same lijepe pozitivne ideje mogu ostati neuvjerljive, ako nisu praćene jasnim artikuliranjem protiv čega se boriš.

Proturječno? Pa, to se zove dijalektika. Pojam danas nepopularan, jer je anglosaksonskom svijetu stran, ali neminovan.

4. Tri aktualne političke teme

Kako bi se stranka mogla pokušati probiti na javnu scenu u neposrednoj budućnosti? U ovom trenutku, vidim tri zanimljiva politička događanja o kojima bi bilo vrijedno istupiti s nekim svojim stavom.

1. Referendum o stavljanju definicije braka u Ustav.

2. Nacionalni plan za poticanje obnovljivih izvora energije, koji je teška pušiona, a u javnosti je percipiran sa stajališta održivoga razvoja vrlo negativno, kroz zgražanje zbog povećanja izdvajanja za poticanje obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti.

3. Europska građanska inicijativa za bezuvjetni temeljni dohodak, koja je u Hrvatskoj vrlo uspješno prikupljala potpise.

Toliko zasad; kako rekoh, tek prvi, nabacani utisci i primisli.

Opaska urednice: U Hrvatskoj je registrirano desetak strančica s predznakom "zeleni". Taj predznak ne podrazumijeva samo brigu o okolišu nego i brigu o ljudskim pravima, raznim manjinskim skupinama (napr. doseljenicima, istospolno orijentiranima, beskućnicima, pravima životinja, alternativnim i subkulturalnim skupinama itd. itd).

Dosad nijednoj od postojećih "zelenih" stranka u nas nije uspjelo značajnije pokrenuti mase. Hoće li ORaH donijeti promjenu?