Član Safiris

Upisao:

Safiris

OBJAVLJENO:

Biblija ih spominje

Biblija ih spominje
Najbitnije životne aktivnosti, preživljavanje, hranjenje i razmnožavanje, neodvojivo su povezane s osjetom mirisa

 

Autor:
Aida Jelaska, dr. med., liječnik obiteljske medicine i akupunkturolog, predavač Aroma akademije, član HDZE - hrv. društva zdravstvenih ekologa,

 

 

Mirisi! Ti nevidljivi putnici nepreglednih zračnih prostranstava koji mijenjaju raspoloženja ljudi važan su dio mozaika naših tjelesnih osjetila koji sudjeluje u oblikovanju cjelovite slike svijeta oko nas. Mirise vežemo uz određene osobe, događaje i u trenutku nam mogu vratiti zaboravljene uspomene, ali ne vidimo ih, ne možemo ih osjetiti, dodirnuti, niti čuti. Oni su sitne molekule koje nošene zrakom ulaze u nosnice. Osjet mirisa tijesno je povezan s limbičkim sustavom - sjedištem osjećajnog pamćenja, što objašnjava zašto isti miris različite osobe različito doživljavaju, ovisno o osjećajima koji vežu uz taj miris.

Neprolazna i nepobitna vrijednost

Biljke su čovjeku od postanka i hrana i lijek. U današnje vrijeme, kada 50 posto informacija u farmakologiji prestaje biti točno za prosječno pet godina, spoznaje o ljekovitim učincima aromatičnog bilja imaju neprolaznu i nepobitnu vrijednost, od davnina pa sve do suvremenih znanstvenih istraživanja. U drevnim civilizacijama velebilje i mirisna sredstva imali su istaknuto mjesto u medicini, farmaciji, kozmetici, samoliječenju, kulinarstvu, higijeni života, religiji i ritualnim obredima.
U Bibliji je zapisano da su tri kralja, išavši se pokloniti Isusu kao izraz počasti, na dar prinijela mirise, zlato i tamjan (grč. myron = pomast, balzam). Kraljica od Sabe kralju Salomonu je donosila miomirisna ulja. U Pjesmi nad pjesmama čitamo: "Mladice su tvoje vrt mogranja pun mirisnih plodova narda, šafrana, mirisne trske i cimeta, sa stabljikama tamjana, smirne i aloje". (Pj.:4, 13-14). Godine 4000. pr. Kr. Ajurvedski liječnik Šušruta opisuje 700 ljekovitih biljaka. Godine 2838. pr. Kr. u Kini su nađeni dokumenti o fitoterapiji (grč. fyton = biljka). Liječnik Šen Nung opisuje ljekovito djelovanje 350 aromatskih biljaka koje i danas rabi tradicionalna kineska medicina. Godine 2000. pr. Kr. u Iraku su pronađene glinene pločice s recepturama ljekovitog meda. U Egiptu, u kojem su rođene kemija i farmacija, rabilo se aromatično bilje u medicini, farmaciji, prehrani, građevini, za dezinfekciju grobnica i prehranu radne snage, ritualno pri obredima, za balzamiranje mrtvih i u ljubavno-diplomatske svrhe (Kleopatra je dočekujući Marka Antonija natopila jedra svog brodovlja eteričnim uljem jasmina... "i vjetar je mirisao na ljubavnu čežnju".) .
U Ilijadi i Odiseji opisuje se sakupljanje ljekovitog bilja, a poznata je proročica Pitija za svojih proročanstava sjedila na tronošcu, udisala opojne pare miomirisa eteričnih ulja i žvakala lovor. Grčki su studenti na akademijama održavali koncentraciju grančicama ružmarina zataknutim iza uha.
Stari je Rim imao oko 900 javnih kupališta, a kupanju je slijedilo mazanje mirisnim pomastima. Arapski liječnik Avicena i slavni carski liječnik Galen rabili su ljekovito bilje. Pronašavši postupak destilacije, Arapi su usavršili proizvodnju mirisa, što se nakon križarskih ratova proširilo na Europu.
U srednjem vijeku mirisima su se najčešće prikrivali neugodni vonjevi, a kađenjem su se raskuživali prostori. Ljekarnici su bili obvezni u vrtu uzgajati ljekovito bilje. U vrijeme epidemije kuge liječnici su nosili poznate maske u obliku ptičjeg kljuna u kojem su bile aromatične biljke i pamuk natopljen eteričnim uljima. Za fumigaciju se koristio med, minerali, sumpor, bobice borovice, bršljan, lovorika, pelin, ružmarin, kadulja, lavanda, timijan, majoran i smola. Tamjan se u crkvi upotrebljavao (i danas se upotrebljava) kao simbol radosti, čistoće i počasti prigodom krštenja (grč. hrisma = pomazanje), ali njime je kler i raskuživao crkve pune puka braneći se od zaraze.
Židovski liječnik Maimodes (1135. god.) i danas se smatra ocem dijetetike koja nam preporučuje pravilnu ishranu i korištenje bilja u ljekovite svrhe.
Stari Hrvati ljekovitost bilja opisuju u tzv. Ljekarušama, a prof. Matija Vlačić Flacius još 1591. u djelu De odoribus et saporibus opisuje važnost dvaju ljudskih osjetila, mirisa i okusa. Duga tradicija uporabe ljekovitog bilja vidljiva je i po tome što je još 1317. u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku utemeljena jedna od najstarijih ljekarni u ovom dijelu svijeta.
Liječenje aromatičnim biljem u lenti vremena neprekidno se razvija u pučkoj medicini, a još i danas dvije trećine čovječanstva koristi aromatično bilje kao glavno sredstvo liječenja! Moderna farmaceutska industrija koristi kemijske spojeve ljekovitih biljaka od kojih su važniji: alkaloidi (morfin, kofein, kinin, atropin, efedrin, rezerpin), glikozidi (digoksin, oleandrin, saponini), sluzi, pektin, guma, škrob, tanini (adstringensi), fitoncidi (biljni antibiotici).

Za bolje razumijevanje

 

Fitoterapija je liječenje i sprječavanje bolesti te mijenjanje subjektivnog stanja uporabom biljaka i njihovih pripravaka. Zbog osobite kombinacije aktivnih i pratećih tvari imaju široko terapijsko i manje štetno djelovanje od sintetskih lijekova. Fitoterapija nije alternativa medicini nego njezin integralni dio koji nudi dodatne mogućnosti prevencije i liječenja bolesti. Na listi lijekova koji se propisuju na teret fonda donedavno se nalazio i magistralni recept za sirup protiv kašlja s timijanom. Danas se preko fonda djeca upućuju na klimatsko liječenje inhalacijama u morska lječilišta ili na vježbe disanja pulmoloških odjela bolnica.
U svijetu se koristi oko 20.000 ljekovitih biljaka, od kojih je 1100 dobro istraženo, a od oko 250 vrsta dobivaju se osnovni sastojci za proizvodnju lijekova. Zbog sve većih troškova zdravstvenog osiguranja, samoliječenje dobiva sve važniju gospodarsku ulogu. Dok su se u prošlosti biljem liječili tjelesni simptomi i zarazne bolesti, danas se tome pridružuju psihosomatska i psihosocijalna medicina.

 

Aromaterapija je terapijsko korištenje mirisnih, tj. hlapljivih tvari za liječenje, ublažavanje ili prevenciju bolesti, infekcija i lošeg raspoloženja. Ocem aromaterapije smatra se kemičar Rene-Maurice Gattefosse. Naime, pri jednom pokusu je opekao ruke, a kako bi si ublažio bol slučajno ih je umočio u lavandino ulje koje mu je bilo na dohvat ruke i uočio njegovo blagotvorno djelovanje na ubrzanje zacjeljivanja nastale opekotine. Njegova istraživanja nastavio je dr. Jean Valnet, opisujući regenerativna i baktericidna djelovanja eteričnih ulja pri liječenju rana vojnika u II. svjetskom ratu.
Mi komuniciramo sa svojom okolinom putem osjetila kojima primamo podražaje. Osjet mirisa koji je materijalne prirode izrazito je važan. Strujom zraka nošene molekule fizički nalegnu na osjetilne završetke olfaktorne (mirisne) sluznice, koja u čovjeka zauzima površinu od 5 cm2, odnosno 100 cm2 u psa, što znači da smo putem osjetila mirisa u jednom obliku tjelesnog kontakta s osobom ili tvari koja "miriše". Ti prirodni signali nadražuju olfaktorne (mirisne) neurone koji šalju signale u hipotalamus odgovoran za hormonalnu ravnotežu, čime djeluju na naše osjećaje i raspoloženje. Znači, lokalno djelovanje eteričnih ulja povezano je s emocionalnim zadovoljstvom i harmonizacijom vegetativnog sustava, što je od važnosti za rad obrambenog sustava.
Aromakologija proučava odnose psihologije i mirisa kojima se mogu izazvati osjećaji i određene emocije stimuliranjem olfaktornih (mirisnih) centara mozga, posebice limbičkog sustava. Najbitnije životne aktivnosti (preživljavanje, hranjenje, razmnožavanje) neodvojivo su povezane s osjetom mirisa. Novorođenče u prvim danima života majku raspoznaje po mirisu; hrana nas mirisom privlači ili odbija (psi njuhom otkrivaju tartufe, drogu), osoba nas mirisom privlači (feromoni) ili odbija (znoj, zadah), u okruženju ugodna mirisa dobro se osjećamo (boravak u prirodi, na moru, mirisan prostor), iz zadimljenih prostora punih neugodnih mirisa izlazimo uznemireni, najčešće s glavoboljom. Uloga mirisa u preživljavanju vidljiva je iz toga što nas neugodni mirisi svojom odbojnošću upozoravaju na izlazak plina, otrovnih para, požar... Biljke mirisom privlače kukce i tako osiguravaju oprašivanje, tj. razmnožavanje. I životinje osiguravaju razmnožavanje signalizirajući vrijeme parenja ispuštanjem mirisa. Mirisom nanjuše plijen (predatori), opasnost, lovca ili se mirisom brane (tvor, Smrdljivi Martin).

 

Liječnici su nekada mirise izlučevina rabili kao dijagnostički putokaz oboljenja (zadah iz usta kod probavnih smetnji, miris vlažne zemlje kod jetrenih oboljenja, miris acetona u dijabetičara, sladunjavi miris iscjetka kod genitourinarnih infekcija...). S druge strane, po sposobnosti prepoznavanja mirisa danas utvrđujemo neke bolesti. Koristi se šest kategorija mirisa: mirodije (mentol, cimet), cvijeće (ruže, ljubice), voće (kruške, pčelinji vosak), gnjiloća (tinctura Valeriana), paljevina (pržena kava, čaj), smole (kaučuk). Za pretragu se upotrebljavaju samo čiste mirisne tvari, one koje podražuju samo njušni živac, a ne i n. trigeminus, tzv. trodijelni živac (benzin, eter).

Osjetilo njuha mogu poremetiti različiti činitelji:

  • endonazalno-konduktivni (mehaničke prepreke u nosu - devijacije, deformacije, stenoze, tumori, upale)
  • endonazalno-perceptivni (zbog oštećenja njušnih receptora - atrofični rinitis, toksična oštećenja, nedostatak vitamina A)
  • endokranijski uzroci (ozljede njušnog živca, krvarenje dna prednje moždane jame, infekcije, tumori hipofize i prefrontalnog režnja, sistemske bolesti, prirođeni defekti /aplazije/)
  • psihogeni uzroci (neurastenije, histerije, konverzivne neuroze).

Razlike u percepciji različitih mirisnih tvari imaju diferencijalno-dijagnostičko značenje u neurološkim poremećajima (Evoked Response Olfactometry - izloženost mirisima evocira moždane potencijale koji se računalno registriraju).

 Izvor. www.vasezdravlje.hr

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

SNOVI

TERAPIJE

METODE

TEHNIKE

MAGAZIN

MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuMAGIFON - Životne promjene, sudbinaPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NE

BRZI CHAT

  • Član DeVeTDeVeT

    L.N.....

  • Član vanessavanessa

    *

  • Član vanessavanessa

    "Neka vas prati milost. "laku noć

  • Član vanessavanessa

    @@@@@@@@@ evo male sarmice, baš su fine i cakane:))))

  • Član DeVeTDeVeT

    dobro je ponoviti...:)))...znas kak se veli, ponavljanje je majka mudrosti...:)))...

Cijeli Chat

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info