OSNOVANO ZAGREBAČKO SVEUČILIŠTE

Pokraj gradske kuće Dverce, nekadašnje palače grofice Buratti, zgrada je najstarije zagrebačke srednje škole.

Gimnaziju na Katarininom trgu otvorili su isusovci 1607. godine, a 1632. otvorili su uz gimnaziju i teološki tečaj, takozvanu bogoslovnu akademiju, što je bio začetak zagrebačkog Sveučilišta.

Trideset godina poslije uveden je i filozofski tečaj. Bio je to početak svjetovne višeškolske nastave u Zagrebu.

Budući da je otvoren drugi, pa treći tečaj filozofije, a godine 1662. uz gimnaziju je djelovala i potpuna bogoslovija i filozofija, poradilo se na tome da se u Zagrebu osnuje i Sveučilište.

Na molbu zagrebačke Akademije, uz sve pismene i usmene dokaze, Car Leopold je 23. rujna 1669. izdao svečanu povelju kojom su zagrebačkoj bogoslovnoj-filozofskoj Akademiji podijeljena sva prava tadašnjih europskih sveučilišta.

Isusovci su prije raspuštanja svoga reda 1772. uspjeli učilištu dodati i seminar pravnih znanosti.

Nakon osnivanja Katedre hrvatskoga jezika i književnosti te uvođenja nastave medicine 19. listopada 1874., u dograđenome dijelu isusovačke gimnazije, svečano je otvoreno Sveučilište.

Dograđena zgrada ubrzo je postala previše tijesna za razgranatu sveučilišnu djelatnost pa su pojedini dijelovi smješteni u druge zgrade.

Tako je ostalo sve do 1882. i preseljenja u novu zgradu.

Danas je u toj zgradi samo Pravni fakultet.

Filozofija se preselila 1960. u vlastitu zgradu, a ostali su fakulteti tijekom nastajanja dobili zaseban smještaj.