Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član mlabos

Upisao:

mlabos

OBJAVLJENO:

PROČITANO

78

PUTA

Homerova Troja

Homerova Troja
Kao što su pod slojevima ze­mlje dugo mirovale ruševine grada po imenu Troja, tako su gašenjem antičke kulture uz mnoge epove i pjesme bili zabo­ravljeni i epovi Ilijada i Odiseja, čekajući novo rođenje. Do njega je došlo u renesansi, kada se probudilo zanimanje za sve antičko. Nakon dvije tisuće godina ponovno su otkriveni Homerovi epovi. Pred očima kulturnog svijeta oživio je svijet bogolikih junaka i očovječenih bogova u ratu pod moćnim bedemima Troje.

Kao što su pod slojevima ze­mlje dugo mirovale ruševine grada po imenu Troja, tako su gašenjem antičke kulture uz mnoge epove i pjesme bili zabo­ravljeni i epovi Ilijada i Odiseja, čekajući novo rođenje.

Do njega je došlo u renesansi, kada se probudilo zanimanje za sve antičko.

Nakon dvije tisuće godina ponovno su otkriveni Homerovi epovi.

Pred očima kulturnog svijeta oživio je svijet bogolikih junaka i očovječenih bogova u ratu pod moćnim bedemima Troje.

Trojanski rat opjevan je u Ilijadi (Ilij je stariji naziv za Troju), a Odisejeva pustolovina nakon njega u Odiseji.

Iako se Trojanski rat vodio deset godina, Ilijada opisuje samo događaje iz pedesetak dana u desetoj godini rata, rata koji se poveo zbog lijepe Helene, kćeri Zeusa i Lede, i Parisa, sina trojanskog kralja Prijama.

Paris je morao presuditi koja je božica najljepša – Hera, Atena ili Afrodita.

Presudio je u korist Afrodite, jer mu je ona za nagradu obećala najljepšu ženu na svijetu – Helenu, ženu spartanskog kralja Menelaja.

Kada je uz Afroditinu pomoć osvojio Helenu i odveo je u Troju, Ahejci (Grci) su krenuli na Tro­ju da vrate Helenu i osve­te nanijetu sramotu.

U rat su se uključili i sami bogovi, opredjeljujući se za jednu ili drugu zaraćenu stranu.

U Ilijadi se isprepliću sudbine junaka obje zaraćene strane.

Ahil, najveći ahejski junak, u svađi je s Agamemnonom, zapovjednikom ahejskih snaga pred Trojom, a s Patroklom ga veže divno prijatelj­stvo.

Hektor, najveći trojanski junak, jedan je od pedesetorice Prijamovih sinova.

Svi će izginuti, uključujući i Parisa, krivca za početak rata.

Ilijada živo opisuje pojedinačne dvoboje i masovne bitke, prizore hrabrosti i okrutnosti, kaos kopalja, strijela, štitova i bojnih kola.

Uz junake ratuju i bogovi služeći se svojim bo­žanskim osobi­nama, ali često i prijevarama: usmje­ravaju strijelce, odbijaju koplja, skrivaju u maglu svoje štićenike, s bojišta odnose svoje miljenike kako bi ih spasili od pogibelji.

Ali i junaci nasrću na bogove, čak ih ranjavaju i tjeraju u bijeg s bojišta.

Iako bogovi i s jedne i s druge strane pokušavaju promijeniti ishod događaja, ipak je iznad svih Sudbina – neumoljiva, nepromjenjiva, izre­čena kroz proročanstva, a njezin ishod ne može promijeniti niti sam vrhovni bog Zeus.

Povijesne činjenice vezane UZ Troju, Homera i epove

Što su Troja i Trojanski rat – pjesnička fikcija ili povijesni grad i događaj iz prošlosti?

A Homer? Da li je postojao? T

ko je bio, kako je izgledao?

Da li je zaista bio slijep?

Gdje se rodio?

U kojem je vremenu živio?

Da li je on autor jednog ili oba epa, odnosno i drugih pjesama, ili da li je uopće autor?

Ili je bilo “više Homera” pa je više pjevanja vješto sastavljeno u cjeline?

Sve u svemu, Homer i ovi veličanstveni epovi privukli su veliku pažnju te su se u rješavanje ovih zagonetki uključili mnogi, a rasprava o ovim pitanjima, poznata kao “Homersko pitanje”, traje od antike pa do danas – skoro tri tisuće godina.

Trojanski konj, VII. st. pr.Kr.

Klitemnestra ubija Kasandru, 430. g. pr.Kr.

Schliemannov crtež Troje

O Homeru postoji nekoliko nevjerodostjnih životopisa i na tisuće pretpostavki.

Već u antici Homerom su se bavili i Herodot i Aristotel.

O njemu su pisali Eshil, Sofoklo, Euripid i Vergilije, ali i Byron, Schiller, Bjelinski, Alexan­der Pope, Gladstone.

No, unatoč svim istraživanjima, Homera se nije uspje­lo sasvim razlučiti od le­gende.

Vjerojatno je stvarno živio, bio putujući pjevač, a moguće je da uopće nije bio slijep jer ho­mer na grčkom znači i “slijepac” i “sakupljač”.

Po svemu sudeći živio je u VIII. st. pr.Kr., a sasvim je sigurno da nije bio suvremenik Trojanskog rata, a kamoli “ratni izvjestitelj”.

Za mjesto njegova rođenja natjecalo se sedam velikih gradova i još petnaestak manjih, no nema čvrstih dokaza ni za jedan od njih, iako je to najvjerojatnije Smirna.

Zna se da je duže vrijeme živio na otoku Hiju, gdje je i nastala škola Homerida.

Dvije su najznačajnije teorije o autorstvu epova: analitička (epovi su djela raznih autora) i unitarna (Homer je autor). Krajem 80-ih godina XX. stoljeća provedena su lingvistička istraživanja računalnom tehnikom koja su pokazala da je unitarna teo­rija vjerojatnija.

Heinrich Schliemann je o ovo­me rekao: Što se mene tiče, smatram suvišnim riješiti zadatak na kome su toliki doživjeli brodolom i zadovoljavam se Homerovim besmrtnim pjesmama onakvima kakve jesu – prvi plodovi naj­veličanstvenije literature svijeta i izvor pjesničke inspiracije za sva buduća vremena.

Kako god bilo, sigurno je da je kod Grka i prije Homera bilo razvijeno bogato pjesništvo: lirsko, epsko, lirsko-epsko, balada.

Pjesme su se pjevale na gozbama, na pogrebima i u čast bogova.

Pjevale su se ljubavne i ratničke pjesme, te pjesme s mitološkim temama.

Stvaranje Ilijade i Odiseje moralo je biti potaknuto stvarnim događajima čije su se činjenice predajom mijenjale i gubile, a povijesni događaji postali priče koje su uronile u bogatu epsku tradiciju.

Da je Troja povijesni grad, dokazao je čovjek koji je još kao sedmogodišnji dječak, zaneseno slušajući očevo čitanje Ilijade, uzviknuo: Ja ću pronaći Troju!

Bio je to Heinrich Schliemann.

Cijeli je život bio opčinjen Trojom i Homerom.

I dok je nevjerojatno brzo učio velik broj jezika, dok je putovao Amerikom i Rusijom, dok je trgovao i bogatio se, dok je studirao, dok se družio s Grkinjom Sophijom koja će mu postati ženom, misao vodilja i opsesija bila mu je Troja.

Iako je javnost ismijavala njegovo vjerovanje u istinitost epa, držeći da je Ilijada tek zbirka le­gendi, izmišljenih priča, a Troja najobičnija fikcija, Schliemann je uspio, služeći se Ilijadom kao “turističkim vodičem” i vjerujući u svaki detalj Homerovih opisa, napokon ostvariti svoj cilj – u Maloj Aziji u blizini Dardanela i brda Hisarlik pronaći Troju.

Ali koju Troju?

On je vjerovao – Homerovu.

Iskopavši rov kojim je duboko zašao u Hisarlik, pronašao je, uz osta­le nalaze, i blago goleme vrijednosti – oko tisuću zlatnih pre­dmeta.

Nazvao ga je po kralju Troje “Prijamovo blago”.

No, kad mu se u iskapa­njima pridružio i arhitekt Wilhelm Dörpfeld, počeli su su­mnjati u postojanje samo jedne Troje.

Kasnije je utvrđeno da je blago pripadalo kultur­nom sloju Troje II koja je oko tisuću godina starija od Homerove.

Do danas je utvrđeno postojanje devet glavnih kulturnih slojeva, devet Troja, a detaljnija proučavanja pokazala su da je moguće razlučiti čak četrdesetak različitih faza.

Homerova Troja označena je kao Troja VI i Troja VII A.

Iako mu moderna arheologija zamjera amaterizam, nestručnost i uništavanje mlađih slojeva, treba uzeti u obzir da je arheologija tada činila svoje prve korake, a Schliemann s pravom nosi naziv njena oca.

Ozbiljna i velika, revizijska istra­živanja, koja su od 1932. do 1938. godine proveli stručnjaci na čelu s C. W. Blegenom sa Sveučilišta u Cincinnatyju, uvela su red u ispremiješane slojeve.

Godine 1992. timovi sa sveučilišta u Cincinnatyju i Tübingenu, opremljeni najsuvremenijom opremom, došli su do novih otkrića.

U sloju Troje VI otkri­ven je dubok jarak koji opasuje donji grad, a od tvrđave je udaljen četiristo metara.

To otkriće značajno je utoliko što se za Troju VI smatralo da je premalena za Homerovu Troju.

Ovako povećana, s dubokim velikim jarkom i debelim visokim bedemima, ona je zaista mogla biti ona Troja koju su Ahejci deset godina uzalud opsjedali.

U sloju Troje VII uništene požarom nađeni su vrhovi strijela – dokaz da je stradala u požaru izazvanom ratom, a osva­janje Troje pomoću Trojanskog konja protumačeno je potresom.

Homer

Heinrich Schliemann

Trojanski rat se vjerojatno dogodio, iako je manje vjerojatno da mu je uzrok bila otmica lije­pe Helene.

Naime, Troja se nalazila na razmeđi trgovačkih putova od Egejskog mora prema obali Male Azije i prema unutrašnjosti Anadolije i Balkanskom poluotoku.

Posebno je bila značajna trgovina ba­krom i kositrom.

Trojanski rat mogao je biti borba za prevlast nad ovim trgovački i strateški značajnim područjem, a otm­i­ca Helene, ako se doista dogodila, mogla je možda biti samo njegov povod.

Homerova baština

Homerov utjecaj u antičkom svijetu, s prekidom do renesanse, pa do danas jednostavno je čudesan.

Homer je najčitaniji pjesnik svih vremena, Ilijada i Odiseja najprevođenije su knjige nakon Biblije.

Do pojave tiska otkri­veno je 188 rukopisa ovih epova.

U antici je Homer bio pjesnik nad pjesnicima, “odgajatelj Grka”, kako kaže Platon.

Homerove pjesme recitirali su rapsodi zvani homeridi nekad i pred slušateljstvom od preko dvadeset tisuća ljudi.

Plutarh je napisao: Homer je odnio pobjedu nad promjenjivošću ljudskog ukusa, on je uvijek svjež i pun mladenačke ljepote, koja uvijek daje uživanje i zadovoljstvo.

Dr. M. Sironić u svojoj raspravi piše: Homerovo živo pripovijeda­nje, jasno izražavanje i zorno crta­nje du­ševnih karakteristika ljudi davnih vremena osvaja nas i danas.

Ta je poezija uvijek svježa i puna životne dinamike.

Nema djela u svjetskoj književnosti koja su izvršila takav utjecaj kao Homerovi epovi.

Osim što je potaknula razvoj raznovrsnih znanstvenih područja, Homerova Troja posebno je djelo­vala na umjetnost.

Nadahnut Tro­jom, Sofoklo je napisao tragedije Ajant, Elektra, Filoktet; Euripid Ifigeniju u Aulidi i Ifigeniju na Tauridi; Eshil Orestiju; Vergilije Eneidu; Racin Ifigeniju u Aulidi; Corneille Andromahu; Shakespeare Troila i Kresidu; Genet Trojanskog rata neće biti.

Poznati i anonimni umjetni­ci nadahnuti Trojom slikali su na vazama, amforama, vrčevima i kraterima, na novcu, na pladnje­vima, na rim­skim sarkofazima i brabantskim tapiserijama. Fidija je, potaknut stihom iz Ilijade, isklesao svoga Zeusa.

I glazbena i filmska umjetnost crpile su svoje motive iz Trojanskog rata.

Nadahnjujući se Homerovim epom nastale su brojne slike velikih slikara: El Greca, Rubensa, Renoira, Gauguina, Davida i mnogih drugih.

I svakom čovjeku XXI. stoljeća pruža se mogućnost da se u skladu sa svojim željama i sklonostima napaja iz tog velikog izvora.

Autor: Neven Svetec

http://nova-akropola.hr

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!

 

  TEČAJ OSHO ZEN TAROTA!

Prijave i info:

Maja Cvjetanović Laboš

majalabos@gmail.com

 098/953 7245

Grupni i inividaulni tečaj OSHO ZEN TAROTA!

(za one izvan Zagreba, i one koji to žele, također i  putem skype-a!)

https://www.magicus.info/sadrzaj/naslovnica/tecaj-osho-zen-tarota-moja-prica-
 https://www.magicus.info/sadrzaj/naslovnica/nasi-novi-naslovi#.WPXuhV5ZbW8.facebook

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

Osvježi podatke

TRAVANJ...

Osvježi podatke

METODE I TEHNIKE

Osvježi podatke

BRZI CHAT

  • Član vanessavanessa

    :))))))))))))))))))))))))))))

    03.04.2020. 15:37h
  • Član vanessavanessa

    ☕️♥☕️♥☕️♥☕️♥☕️♥☕️♥☕️♥♥*Lp♥*Lp♥*Lp♥*Lp♥*Lp♥*Lp♥*Lp

    03.04.2020. 15:36h
  • Član vanessavanessa

    Smijeh je, viši oblik molitve!***

    01.04.2020. 16:57h
  • Član vanessavanessa

    ♥*

    01.04.2020. 16:15h
  • Član mkrmarmkrmar

    Svjetlosni zagrljaj

    31.03.2020. 18:40h
  • Član iridairida

    primijetili smo...♥

    31.03.2020. 11:50h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    počela sam pisati pjesme na slikama

    28.03.2020. 14:18h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

Osvježi podatke

MAGIJA

Osvježi podatke

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Nubijske piramide