….sunce je peklo….a ona je jurila kroz gomilu ljudi….osluškujući udarce svojih …ne prevelikih taka po pločniku….

Vruće je…ona je već umorna od sastanka koji je predugo trajao…od ručka na kojem se predugo kreveljila…a još uvijek zakopčana košulja do brade…gušila ju je …

…dal da otkopča taj jedini botun na košulji ili ne?....ma svejedno je… i tako otkopčana ili zakopčana košulja…uvijek se otvarala posred grudi i pokazuje grudnjak….

…i dok je vozila slalom među ljudima koji su se lijeno protezali po suncu…zazvonio je mobitel….

-          Gdje si? – pitao je dubok i markantan muški glas

-          Evo me idem prema rivi. Sad sam na pazaru!

-          Ok…onda i ja idem iz Marmontove ulice….

… pruživši korak još više….došla je na rivu… polako je usporila….sad bi se već trebali sresti?

… odjednom ga ugleda…kako ide…. Lagana koraka….al' je nije još uočio….

…ona raširi ruke i kaže ….glasno….

-          I sad usporenim koracima ja idem trčeči prema tebi...ti širiš ruke i usporeno trčeš prema meni… i onda se nas dva …..

…čuo  ju je i nasmješio s …raširio je ruke …i nastavio hodat prema njoj…. Učinili su još tih par koraka ….sve dok …..se nisu sreli ... i.....