|
POKUSNI KUNIĆI KOLIKO VJEROVATI RAZNIM ISTRAŽIVANJIMA KOJA GODINAMA TVRDE JEDNO, A ONDA DRUGO | |
|
Danas otrov, a sutra lijek | |
| Kava i čokolada do nedavno su bile nepoželjne namirnice koje se povezivalo s brojnim oboljenjima. Danas su, preporučljive, a sličnu sudbinu imaju maslac, jaja, mlijeko... Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ | |
 Suprotno dugogodišnjim preporukama tlakašima i srčanim bolesnicima da se odreknu kave i čokolade, novija istraživanja pokazuju da su tvrdnje o škodljivosti obje navedene namirnice po zdravlje u najmanju ruku dvojbene. Dok je još donedavno nepotrebno dizala tlak i bila apsolutno nepoželjna namirnica za osobe sa zdravstvenim problemima, kava je u zadnjih par godina, vele istraživanja, postala napitak koji godi srcu, mozgu i jetri. Znanstvena studija iz 2001. godine sugerirala je da obilno konzumiranje kave ima veze sa slabljenjem srca. Nakon dodatnih istraživanja, pokazalo se da je ta tvrdnja potpuno netočna, te da kava ima neutralan, a možda čak i protektivan učinak na srce. Veza između broja ispijenih šalica kave i zatajenja srca nije znanstveno potvrđena. Jednako tako, čokolada je od slatkiša koji deblja i podiže šećer postala namirnica korisna za zdravlje. Flavonoidi, kojima kakaovac kao sastavni dio čokolade obiluje, mogu pomladiti za 3,2 godine, navode novija istraživanja, a tamna čokolada može pridonijeti smanjenju krvnog tlaka i povećati sposobnost organizma da preradi šećer iz hrane. Ne samo da nije nezdrava, već pomaže radu srca, smanjuje krvni tlak i razinu lošeg kolesterola i to čak za 10 posto. Priča s kavom i čokoladom nije izuzetak, već pravilo: iz mjeseca u mjesec i iz tjedna u tjedan svjedoci smo niza istraživanja koja ne samo da donose različite zaključke već dijametralno suprotne tvrdnje koje prosječnog konzumenta ostavljaju u potpunoj nedoumici. Savjet kod dvojbi Slično je s mobitelima, koji čas jesu, čas nisu opasni po zdravlje, s kolesterolom, koji je čas poguban po zdravlje, a u drugom trenutku – kažu istraživanja – njegov je utjecaj na zdravlje precijenjen. Kako je moguće da nas istraživanja koja dolaze iz naizgled pouzdanih izvora dovedu u takvu dvojbu? Najpouzdanije informacije o zdravlju su one koje se temelje na medicinskim istraživanjima, a kad je o rezultatima istraživanja riječ, morali bismo znati kako je istraživanje provedeno, i tko ga je proveo. Ako ne raspolažemo ovim podacima, jednostavno se ne bismo trebali zabrinjavati, a ako smo u dvojbi, osobito ako je o zdravlju riječ, savjet bismo trebali potražiti kod kompetentne osobe, odnosno kod svog liječnika. Najpouzdanijima se u stručnim medicinskim krugovima smatraju tvrdnje koje se temelje na rezultatima dobro planiranih randomiziranih kliničkih istraživanja u populaciji za koju se daju preporuke. Takva istraživanja zahtijevaju značajan broj ispitanika, a oni se slučajnim odabirom raspodjeljuju u dvije skupine – pokusnu i kontrolnu, koja prima placebo. Čak i tako velika i dobro pripremljena istraživanja, kažu stručnjaci, ponekad mogu »promašiti«, a ako je riječ o manjim opservacijskim istraživanjima, s manjim brojem ispitanika, koji primjerice mogu biti pacijenti u nekoj ordinaciji ili zdravstvenoj ustanovi, pouzdanost rezultata bitno je manja. – Klinička terapijska istraživanja jedina su vjerodostojna metoda kojom se može dokazati da je neki lijek, primjerice, bolji od placeba, ili donijeti sud o njegovoj ekonomičnosti ili djelotvornosti u odnosu na neki drugi lijek – ističe farmakolog Josip Čulig iz Zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«. Kad se želi proizvesti novi lijek, čak ni laboratorijski pokusi ne mogu biti zamjena za klinička istraživanja, jer se na životinjama koje se koriste za pokuse ne može napra
– Ako se ispituje lijek s relativno slabim razlikovanjem od placeba, da bi ispitivanje bilo relevantno u njega treba uključiti više tisuća pacijenata, i mjeriti niz pokazatelja. Slijepa istraživanja Metoda dobre kliničke prakse smišljena je upravo da se izbjegnu krivi zaključci, koji mogu koštati života i zdravlja ljudi – upozorava Čulig, koji otkriva kako osobno, kad se objavi neko istraživanje, najprije pogleda kako je istraživanje provedeno, a ako nije primijenjena respektabilna metoda, uopće ga ne čita. Farmakolozi priznaju da su razlike u rezultatima moguće, čak i velike. Velika je, naime, razlika i među pacijentima jer zbog drukčijih enzima koji su posljedica različite genske strukture kod različitih se osoba lijek brže ili sporije metabolizira i može imati različiti učinak. Upravo zato, veli Čulig, kliničkih ispitivanja »nikad dosta«. U novije vrijeme, sve se češće provode tzv. meta analize, pri kojima se uspoređuju slični klinički pokusi sa sličnim parametrima i tako se pojačava snaga dokaza o djelotvornosti nekog lijeka. Ovakve se analize provode jer je nekada skupo naći pacijente, a nekad ih jednostavno nema dovoljno, jer od određene bolesti ne boluje mnogo ljudi. Činjenica je da za izlazak nekog lijeka na tržište, dakle iz laboratorija do pacijenta, treba proći deset godina kliničkih ispitivanja i potrošiti milijardu dolara. Istraživači taj put žele skratiti, a to nije dobro, upozoravaju stručnjaci. Ipak, tvrde kako su istraživanja zdravstvenih učinaka, posebno kad je o lijekovima riječ, strogo kontrolirana i ne ostavljaju mogućnost farmaceutima da plasiraju poželjne tvrdnje o djelotvornosti lijeka umjesto istinitih. – Da bi se izbjegla pristranost, provode se dvostruka slijepa istraživanja koja rade nezavisne tvrtke, i tu nema prostora za unaprijed donesene zaključke – ističe Čulig. Kako su iznenađenja uvijek moguća, pa i dobro pripremljeno istraživanje može »zakazati«, bombastične vijesti koje demantiraju sva ranija saznanja treba uzeti s oprezom, upozoravaju stručnjaci. Kad je o lijekovima riječ, liječnik je jedini autoritet kojega treba slušati, a kad se radi o štetnosti ili prednostima kave i čokolade, umjerenost je jedina vrlina koja doista može pomoći zdravlju. |
-------------
lp, boro
bglavac
irida
