OVOGODIŠNJE BROJKE O STRADAVANJU BJELOGLAVIH SUPOVA POTVRÐUJU DA JE KVARNERSKA KOLONIJA SVE UGROŽENIJA

Graðani pomažu u spašavanju zaštiæene ptice-strvinara

Od svibanjskih prvih letova ove godine izleglih bjeloglavih supova,
registrirano je uginuæe njih osam, a od sigurnog uginuæa spašeno ih je deset


BELI – Od svibanjskih prvih letova ove godine izleglih bjeloglavih supova, registrirana je uginuæe èak njih osam, a od sigurnog uginuæa u Eko Centru Caput Insulae Beli spašeno ih je deset, od kojih je najnoviji pronaðen nedaleko trajektnog pristaništa Valbiska na Krku. Po prvim pretpostavkama spašeni sup ozlijeðen je u naletu automobila, ali to tek treba potvrditi nakon detaljnog pregleda u oporavilištu. Inaèe, brojke su poražavajuæe i potvrðuju da je kvarnerska kolonija supova sve ugroženija. Ove godine u
svibanjskom markiranju prstenovano je 49 supova, a još su tri pronaðena i spašena supa bila bez markera što je naknadno uèinjeno u Eko Centru pa su ove godine ukupno markirane pedeset i dvije mlade ptice. Kako sva gnijezda supova nisu dostupna volonterima Eko centra, dio ptica svake godine ostane bez markera, a procjenjuje se da ih se ove godine na Cresu, Plavniku, Prviæu i Krku, ukupno izleglo maksimalno šezdesetak. S obzirom da ih je veæ najmanje osam uginulih i još deset stradalih, brojke zabrinjavaju, a Eko Centar i ptièja bolnica u Belom postaju sve važniji segment održanja
ove ugrožene ptièje vrste.
    U spašavanju supova od velike pomoæi su graðani koji su oèito i
ekološki vrlo osvješteni i osjetljivi pa tako daju znaèajan obol
preživljavanju stradalih ptica. Osim ekipe Eko Centra, koja u obilasku
ornitoloških rezervata prva opaža stradale supove, najèešæe na
stradavanje upozoravaju upravo graðani. Tako je, meðu ostalim jedan sup u srpnju spašen na Krku, a o njegovom stradavanju izvijestio je braèni par Car iz Crikvenice, nakon što su uoèili supa kojem je prijetila smrt od utapanja za veæih valova. Sup je sljedeæi dan spašen od ekipe kojom je koordinirao gospodin Cindriæ iz Javne ustanove »Priroda«. Sup je smješten u oporavilište u Belom, a radi se takoðer o ovogodišnjem mladom supu koji je prilikom prstenovanja dobio ime Pustinjak. Poèetkom kolovoza su u Eko centru dobili dojavu o stradavanju supa od lošinjske Udruge »Plavi svijet«, kojima je evropski prvak u podvodnom ribolovu Lošinjan Danijel Gospiæ javio da sup stoji u pukotini stijene u razini mora u Ornitološkom rezervatu »Pod Okladi« na Cresu.

    U oporavilištu nisu uoèeni znaci trovanja, pa se pretpostavlja da je i ovaj sup, nazvan Palma, još jedna od žrtava turistièkih uznemiravanja brodovima koji prilaze preblizu stijenama u rezervatu. Ispod litica otoka Plavnika, polovinom kolovoza, supa po imenu Aricija, izvadio je braèni par Mehiæ iz Zagreba, koji su pticu spasili od sigurne smrti.
Spašavanje je Eko Centar koordinirao mobitelom, nakon što su
spasitelji pomoæ zatražili od službe 112, a sup se oporavlja u ptièjoj
bolnici. Veæ 21. kolovoza uslijedioU oporavilištu 22 ptice

    Oporavilište u sklopu Eko Centra Caput Insulae Beli djeluje od 1995. godine. Od tada je u otoènoj ptièjoj bolnici lijeèeno 128 ptièjih
pacijenata. Sada su u oporavilištu 22 ptice. Od ove godine na
rasploganju su im mnogo bolji bolnièki uvjeti nego ranijih godina, jer
je oporavilište obnovljeno i prošireno i pruža znatno bolje moguænosti za oporavak i pripremu ptica za slobodu, nego što je to bilo ranije.

Gnijezda na strmim liticama

    Bjeloglavi sup jedna je od èetiri vrste strvinara koji žive u Europi,
ali je jedini koji još obitava na kvarnerskim otocima. Preostale tri
vrste su starješina, kostoberina i crkavica nestale su iz naših
krajeva u posljednjih nekoliko desetljeæa. Otoèna populacija koja
obitava na Kvarneru, jedinstvena je stoga što ovdje supovi gnijezda
svijaju na okomitim liticama tik nad morem. Supovi su velièanstvene
ptice dužine 95-110 cm, prosjeène težine od 8 – 10 kg, a raspona krila od 2,4 do 2,8 metara. Hrane se samo strvinama i nikada ne napadaju živi plijen. Jako su dobri letaèi, a zbog svoje velièine i fiziologije uglavnom lete klizeæi i jedreæi. Dosežu spolnu zrelost s oko pet godina. Po osamostaljenju, krajem kolovoza i u rujnu, mladi napuštaju koloniju i kreæu na višegodišnje lutanje. Ptice koje prežive do spolne zrelosti, vraæaju se u rodnu koloniju, ili drugu rasplodnu koloniju, kako bi se parili i razmnožavali.

S. P. - je novi poziv za spas supa, koji su uputili braèni par Petra i Robert Paoloviæ iz Rijeke, koji su javili u Eko Centar da su u Ornitološkom rezervatu, ispod litica otoka Prviæa, vidjeli supa kako èuèi na stijeni tik uz more. Zahvaljujuæi brzini i entuzijazmu Andreja Radalja i Borisa Endea sup je spašen, a Eko Centar je supa preuzeo na trajektnom pristaništu Merag i istu je veèer bio zbrinut u oporavilištu gdje je dobio ime Vido. O posljednjem stradavanju supa nedaleko Valbiske javio je Neven Zec iz Linardiæa, a preživljavanju ptice pridonijeli su policajci koji su ga èuvali do dolaska ekipe Eko Centra.
    Predsjednik Eko Centra, ornitolog dr. Goran Sušiæ, kaže kako su godine
rada na edukaciji i senzibilizaciji javnosti dale rezultata i kako je
jako dobro što su sada ljudi svjesni da ovoj zaštiæenoj i ugroženoj
ptièjoj vrsti treba pomoæi. Osim graðana pomoæ i suradnju u Eko Centru
imaju s policijom, službom 112, i u posljednje vrijeme s JU »Priroda«,
koja i službeno ima u nadležnosti brigu o ornitološkim rezervatima,
kaže dr. Sušiæ, koji podsjeæa da se ljudi ne moraju bojati pomoæi
supu, jer nikada neæe napasti.
    – Sup na neki èudan naèin kao da zna da mu se pomaže i ne opire se, a
do dolaska struènjaka dobro je ptici pokriti glavu kako bi se manje
uznemirila, savjet je dr. Gorana Sušiæa, kod pružanja prve pomoæi
bjeloglavim supovima.
    Zahvaljujuæi 15-godišnjem postojanju Oporavilišta za bjeloglave supove
u sklopu Eko Centra u Belom na otoku Cresu, spašeno je, izlijeèeno i
ponovo u prirodu pušteno 105 supova. Svake godine na stalna
hranilišta, »restorane za supove« na Cresu se odlaže 50 do 100 tona
hrane. Tako u Eko centru poveæavaju preživljavanje mladih i smanjuju
smrtnost odraslih supova, do koje bi moglo doæi uslijed nedostatka
hrane u pojedinim razdobljima godine. Kroz projekt monitoringa i
markiranja supova na kvarnerskim otocima, Cresu, Plavniku, Krku i
Prviæu, do sada su obilježena 662 supa, od kojih su mnogi kasnije
viðeni u Europi, Africi i Aziji. Od ove godine, zahvaljujuæi suradnji
s kolegama iz Maðarske, Eko centar æe prve supove pratiti i
satelitima. Supovi Kastor i Letricija bit æe pušteni iz ptièje bolnice
u Belom, natrag u prirodu sa satelitskim odašiljaèem, èime æe biti
olakšano praæenje njihovog snalaženja na slobodi, u prvim danima nakon
oporavka i bit æe moguæe ponovo ih vratiti u oporavilište ako se
utvrdi da se nisu uspjeli snaæi, što bez satelitskog praæenja ne bi
bilo moguæe. U povodu obilježavanja Meðunarodnog dana pažnje prema
strvinarima, predstavnici Eko Centra bili su gosti Zoološkog i
botanièkog vrta grada Budimpešte, koji je donirao jedan od satelitskih
odašiljaèa

Preuzeto iz N.L. http://www.noviliast.hr/

Za vas je priredio Borivoj Bukva

http://budan.blog.hr/