Kalendar događanja

Član borivoj

Upisao:

borivoj

OBJAVLJENO:

PROČITANO

167

PUTA

OD 14.01.2018.

UTJECAJ GUME I PLASTIKE NA GLOBALIZACIJU, TROSTRUKA UZVOJNICA

Danas se referati pišu, među ostalim, i pretraživanjem, prije svega tražilice svih tražilica. Za riječi »globalisation« i »globalization« pronađeno je više od 37 milijuna tekstova, a za njemačku inačicu »Globalisierung«, više od 4,6 milijuna...

 

 

UTJECAJ GUME I PLASTIKE NA GLOBALIZACIJU, TROSTRUKA UZVOJNICA

Utjecaj gume i plastike na globalizaciju

Danas se referati pišu, među ostalim, i pretraživanjem, prije svega tražilice svih tražilica. Za riječi »globalisation« i »globalization« pronađeno je više od 37 milijuna tekstova, a za njemačku inačicu »Globalisierung«, više od 4,6 milijuna

IGOR ČATIĆ
MAJA RUJNIĆ - SOKELE

Je li globalizacija prastara ili nova pojava ili možda izvrstan marketinški slogan? Kako su utjecali polimeri, dakle guma i plastika, na globalizaciju i od kada?
Posredni poticaj za izbor teme potječe iz počasnog predavanja prof. C. Gogosa: »Polimerijsko inženjerstvo - Načinimo inventuru prošlosti, pogledajmo sadašnjost i vrednujmo budućnost« (ANTEC, Boston, 2005.). No, trebao se dogoditi simpozij »Filozofija i globalizacija«, održan u sklopu 17. dana Frane Petrića (Cres, 22. do 24. rujan 2008.), da bi se iskoristila ta kreativna iskra i da smo prijavili referat »Globalizacija i polimerstvo«.
Danas se referati pišu, među ostalim, pretraživanjem, prije svega tražilice svih tražilica. Za riječi globalisation i globalization pronađeno je više od 37 milijuna tekstova, a za njemačku inačicu Globalisierung, više od 4,6 milijuna. Na hrvatskom jeziku ima respektabilnih 342.000 tekstova.
Iz Wikipedije su preuzete zamisli koje su sažete u sljedeći iskaz: »Globalizacija je gospodarska, politička i kulturna pojava obilježena razvojem transportnih i komunikacijskih tehnika te željom korporacija za novim tržištima«. Sustavnosno, teško je uočiti o čemu je riječ. Zato smo se odlučili kao osnovu za ovaj tekst poslužiti se sustavnosnom teorijom na kojoj prvi autor radi više od 40 godina i načiniti sustavnosnu raščlambu globalizacije (pojave) i globaliziranja (procesa).
Iz zakonitosti sustavnosne teorije uzeto je u obzir šest pojmova: ciljevi, prostor, informacija, energija, materija (masa) i vrijeme.
Ciljevi (informacijsku ulaz u proces) uvijek su definirali moćnici, danas korporacije i multinacionalne kompanije. Prostor je uvijek bio u tom trenutku poznati svijet. Ali kojeg je iz različitih razloga moguće i suziti (na primjer, informacijska nedostupnost u nekim zemljama ili pretvaranje prostora opće namjene u poseban prostor). Danas se pretežno raspravlja o informacijskim globalizacijama. Ali informacijske globalizacije su vrlo stare, jedna od njih je širenje kršćanstva s izvrsnim, danas bi se reklo komunikatorom, sv. Pavlom. Ali povezano s prostorom, kršćanstvo se počelo širiti Novim svijetom tek od 1492. Danas se može govoriti o informacijskim globalizacijama širenja znanja i spoznaja. Tvarna globalizacija je također stara, na primjer, Put svile. Slična promišljanja vrijede i za energijsku globalizaciju (nafta, atomska energija). A sada o utjecaju gume i plastike na globalizacije. Nije slučajno guma na prvom mjestu.
Gutaperka (vrsta lateksa, kaučuka) omogućila je u 19. stoljeću informacijsku globalizaciju. Gutaperkom su izolirani podmorski kabeli za prijenos telegrafskih poruka (Dover - Calais, 1850., transatlantski kabel SAD/VB, 1860.). Kaučuk iz Brazila i Azije pretvoren u gumene pneumatike za vozila svih vrsta drastično je skratio transportna vremena. U 19. stoljeću započinje snažni razvoj modificiranja prirodnih polimera, na primjer, celuloze (vlakna, filmovi i kalupljeni proizvodi). Prekretnica je izum prve sintetske plastike, fenol-formaldehida, popularnog bakelita (L. Baeckland, 1907.). Taj je materijal trenutačno postao nezaobilaznim materijalom za elektrotehniku, dvije komunikacijske tehnike: telefoniju i radio te za vozila i kućanske aparate. U 21. stoljeću imamo vrlo snažan razvoj najrazličitijih informacijskih globalizacija. C. Gogos je to opisao na sljedeći način. Sve vrste softvera trenutačno se prenose diljem svijeta zahvaljujući suvremenim komunikacijskim tehnikama. Ali potreban hardver za to čini globalna mreža optičkih kabela. A tu je ogromna važnost plastike i gume.
Što je zaista novo? Drastično ubrzanje, a time i skraćenje vremena potrebnog za prijenos. Zbivanja je moguće posredovati diljem svijeta u realnom vremenu produljenom za trajanje signala. Proizvode do određene veličine i ljude moguće je prenijeti u relativno kratkom vremenu od 24 sata gotovo u svaki kutak zemlje. Zahvaljujući zrakoplovima, načinjenim s visokim udjelom plastike (dijelovi zrakoplova, instalacije...) i gume (pneumatici).

Vjesnik, 22. listopada 2008.




Trostruka uzvojnica


Jedna znanstvena emisija Hrvatske televizije iz izvrsne serije »Sciencia Croatica« (prvi program, 15. listopada) zaslužuje javnu pozornost. Okvirni naslov emisije mogao bi biti »Kako bolje povezati državu, znanost i gospodarstvo«. Tema nije nova. Najzaslužnija za uvođenje te trostruke uzvojnice na ovim prostorima je dr. Jadranka Švarc. Tada u Ministarstvu znanosti i tehnologije u listopadu 2003. vrlo je uspješno organizirala međunarodni skup: »Knowledge based society: a challenge for new eu and accession countries«. Ubrzo su se tom konceptu pridružili i istraživači sa Strojarskog fakulteta u Slavenskom Brodu. Prisjećam se toga kao član Tehnologijskog vijeća, daleko najpoticajnijeg tijela MZOŠ-a u ovom desetljeću.
Gosti u emisiji bili su vrlo ugledni hrvatski znanstvenik i sveučilišni nastavnik dr. G. Lauc i predstavnik Ruđer inovacije d.o.o. D. Oreb. Prof. G. Lauc, među ostalim autor šest patenata, vođa tima koji je radio na projektu s kojim se snažno zalaže da država mora dati više novca za istraživanja. Premda odvojena sredstva za tu namjenu rastu u apsolutnom iznosu od 2004. opada udio u BDP-u (ne razumijem na hrvatskoj dalekovidnici što je to 'đi-pi-di'). Što je suprotno nastojanjima EU-a da se za tu namjenu odvaja tri posto BDP-a, od čega bi gospodarstvo trebalo odvojiti dvije trećine. Rekao je da Hrvatskoj treba više doktoranada (stvarni izvršitelji istraživanja za potrebe industrije). Nije rečeno što s njima, kada završe rad na nekom od projekata. Međutim, otkrića i izume kao rezultat trostruke uzvojnice treba pretvoriti u novu vrijednost. S kojim inženjerima i u kojoj industriji?
Naglašeno je da se znanstvenicima može narediti što će istraživati, a ne da rade što se njima sviđa. Dakle, država mora dati novac, radit će slabo plaćeni doktorandi u korist gospodarstva. Manji problem. Veći je zapravo problem što su to istraživanja koja se u pravilu štite po načelima intelektualnog vlasništva. Dakle, ništa ili tek malo objave.
To je u potpunoj suprotnosti s načelima »triple one« (u običnom jeziku tri puta jedan). Naime, Nacionalno vijeće za znanost i ono za visoko obrazovanje promiču svojim kriterijima napredovanja koncepciju: jedan jezik (u pravilu ne hrvatski), jedan izvor i jedna provjera izvrsnosti (privatna komercijalna baza podataka). Tu nastaje veliki sukob koji treba riješiti. Ili će netko pisati radove za privatne komercijalne baze podataka, što je sada prevladavajuće, pa i u znanostima koje služe realnom gospodarstvu. Odnosno, hoće li pokušati raditi na rješavanju problema realnoga gospodarstva koje treba stvarati novu vrijednost. Ali tada od napredovanja ništa.
Je li sazrelo vrijeme da se ozbiljno razgovara, na primjer, o budućnosti tehničkih znanosti u Hrvatskoj? Naime, iz onoga što se čulo, kao da u radu na projektu za traženje više novca od Sabora ili vrednovanju tog projekta nisu sudjelovale neke važne sastavnice koje brinu upravo o tom području. Ili su barem brinule i vrlo uspješno radile, poput već spomenutog Tehnologijskog vijeća.


Igor Čatić umirovljeni sveučilišni profesor, Zagreb

Napomena: Tekst je objavljen uz dopuštenje Igora Čatića.

U Rijeci, 10.11.2008. godine Borivoj Bukva

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

RUJAN...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član iridairida

    hvala da si nam javio!

    20.09.2019. 20:52h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Hm...knjiga.

    20.09.2019. 20:45h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Knjiha je stigla.Veliko Vam HVALA.

    20.09.2019. 20:33h
  • Član mkrmarmkrmar

    19.9.2019

    19.09.2019. 21:57h
  • Član mkrmarmkrmar

    Dobro veče!

    19.09.2019. 21:41h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    Knjiga još nije stigla. Sutra ću pokuišati saznati gdje je zapelo.

    19.09.2019. 21:22h
  • Član iridairida

    yahoo, je li stigla knjiga?

    18.09.2019. 20:11h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info