SVETAC DANA – Sveti Hilarije

Svetac dana - Sveti Hilarije

Sveti Hilarije

Današnji sveti zaštitnik je Hilarije, biskup Poitiersa (Saint Hilaire de Poitiers), starokršćanski teolog i crkveni naučitelj. Rodio se oko godine 300. u galskom naselju Pictaviumu, današnjem Poitiersu, gradu na zapadu središnje Francuske. Sin bogate poganske obitelji, završio je najviše škole, oženio se i imao djecu (među njima i kćerku Abru, kasnije redovnicu i sveticu). Kad je dobro upoznao Sveto pismo, krstio se zajedno s obitelji i postao vatrenim kršćaninom. Za biskupa je izabran oko godine 353. Jedan je od najznačajnijih protivnika krivovjernog arijanizma, prozvan „Maljem arijanaca“ („Malleus Arianorum“). Zbog opiranja njegovim namjerama o priznanju arijanizma u Galiji i njegovom miješanju u crkvene poslove, car Konstantin II. prognao ga je 356. u Frigiju (Mala Azija), ali ga je car Julijan vratio u Poitiers.
Po povratku iz progonstva, 361, bio je svečano dočekan i posvuda slavljen. Obratio je na kršćanstvo mnoge nevjernike i pogane. Znatno je pridonio razvoju redovništva u Galiji. Od njegovih mnogobrojnih spisa posebno se ističe djelo „O Trojstvu“ (12 knjiga, 359/360). Napisao je i vrijedan komentar Evanđelju svetog Mateja te „Raspravu o otajstvima“. Bio je i pjesnik, prvi latinski pisac himni. Preminuo je u Poitiersu godine 368. Prozvan je „Atanazijem Zapada“, a papa Pio IX. proglasio ga je 1851. crkvenim naučiteljem. Zazivaju ga prigodom nevolja za zmijama te posebno zmijskih ugriza, a štuju ga kao zaštitnika djece zaostale u razvoju te brojnih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Slika: Sveti Hilarije

Svetac dana - Sveti Agricije iz Triera

Sveti Agricije iz Triera

Sveti Agricije (Agricius, Agritius, Agrecius), misionar i biskup njemačkog grada Triera (Rheinland-Pfalz) u IV. stoljeću, rođen oko 260, bio je podrijetlom Sirijac. Patrijarh Antiohije (danas Antakya u Turskoj), bio je prijatelj i savjetnik carice Jelene Križarice, majke cara Konstantina. Trier je bio carska rezidencija od 286, a sjedište biskupije od I. stoljeća. Agricija je biskupom Triera na prijedlog carice Jelene imenovao papa Silvestar I. Biskupsku službu obavljao je dvadesetak godina, a sudjelovao je 314. na crkvenom saboru u Arlesu. Sagradio je mnoge crkve u svojoj biskupiji i obratio mnoge nevjernike u Galiji i na području današnje zapadne Njemačke. Započeo je i gradnju trierske katedrale.

Sveta Jelena Križarica poklonila je biskupu Agriciju i trierskoj biskupiji glasovitu „svetu tuniku“ koju je Isus nosio prema mjestu svoga raspeća i za koju su rimski vojnici bacali kocku, čavao s križa na kojem je Isus raspet te relikvije svetog Matije apostola. Te se relikvije i danas čuvaju u trierskoj katedrali te već stoljećima privlače mnoge hodočasnike. U Agricijevim čuvenim trierskim školama predavali su sveti Maksimin i sveti Paulin, a njegov prijatelj bio je i sveti Atanazije, koji je kao prognanik boravio u Trieru. Atanazije je tada pohvalio visoku razinu vjerskog života u trierskoj biskupiji. Sveti Agricije preminuo je u Trieru godine 335. Zaštitnik je biskupije Trier, stolara, građevinara, slastičara, kovača, krojača i mesara.