Danas slavimo Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo, svetkovinu u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Sveti Luka izvještava nas o tom događaju u svojem evanđelju: “Poslije šest mjeseci posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret, k djevici zaručenoj s mužem iz Davidove kuće, komu je bilo ime Josip. A djevici bijaše ime Marija. Kad anđeo uđe k njoj, reče joj: ‘Raduj se, milosti puna! Gospodin je s tobom!’ Na te riječi ona se prepade i počne razmišljati što znači taj pozdrav. Anđeo joj reče: ‘Ne boj se, Marijo, jer si našla milost kod Boga. Evo, ti ćeš začeti i roditi Sina komu ćeš nadjenuti ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Previšnjega. Gospodin Bog dat će mu prijestolje Davida, oca njegova. On će vladati kućom Jakovljevom dovijeka. I kraljevstvo njegovo neće imati svršetka.’- Kako će to biti – reče Marija anđelu – jer se ja ne sastajem s mužem? – Duh Sveti sići će na te – odgovori joj anđeo – sila Previšnjega zasjenit će te; zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, Sinom Božjim. Gle! I tvoja rodica Elizabeta zače sina u svojoj starosti. Već je u šestom mjesecu ona koju zovu nerotkinjom. Jer Bogu ništa nije nemoguće. Marija mu reče: ‘Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!’ Tada je anđeo ostavi” (Lk 1,26-38).
Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja jer se Sin Božji utjelovio da postane Spasitelj. Blagovijest se slavi devet mjeseci prije Kristova rođenja, u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka. S Lukinim izvještajem nalazimo se na vrhuncu koji povezuje Stari i Novi zavjet. U njega se slijevaju sva proroštva, a iz njega proizlazi sav budući razvoj. Na tom vrhuncu se nalazi Krist, Bogočovjek, Spasitelj, Isus, koji kao Jahve u svetinji nad svetinjama prebiva u Marijinu krilu, a Ona je prava Majka pravoga Božjega Sina. Utjelovljenje je povijesni čin, a uključuje duboku tajnu božansko-ljudske veze, bogočovještva, u osobi Isusa Krista. Današnja svetkovina je istovremeno Gospodnji i marijanski blagdan. Marija je toga dana začela, a Isus je začet. Odnosi se na oboje pa kad spominjemo Navještenje Gospodnje, mislimo na Krista, a kad govorimo o Blagovijesti, mislimo na Mariju. I dok je Lukin izvještaj pisan s gledišta Marije, o istom događaju evanđelist Matej piše s gledišta Josipa. Oba evanđelista žele naglasiti da je Isus čovjek, ali i Bog koji postaje čovjek. Njegovo je začeće čudesno, po Duhu Svetom. Tu spoznaju moraju proživjeti i Marija i Josip. Isus je Marijin sin, ali je i Sin Božji. U Blagovijesti dobro osjećamo da se radi o odlučnom trenutku za sve ljude. Bog je došao među nas i Marija je bila tu da primi Boga, koji je postao čovjek, u naše ime. Ne zaboravimo, sam Bog dao je Mariji posebno mjesto, izabravši je za Majku Isusu, a Gospodin Isus opet ju daje i nama za Majku našu. Riječi Božjega glasnika u događaju Navještenja rado se prisjećamo dok izgovaramo molitvu Anđeo Gospodnji. Svakog dana ujutro, u podne i navečer, sa svih tornjeva katoličkih crkvi zvona nas pozivaju da pozdravimo Mariju i da se spomenemo Navještenja. Taj događaj prikazali su u svojim djelima mnogi velikani umjetnosti. Pod zaštitu Navještenja Gospodinovog i Blagovijesti stavili su se novinski izvjestitelji i urednici vijesti, Hrvatska dominikanska provincija te mnoge biskupije, naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Vrbani, Velika Gorica, Strmac Pribićki kod Jastrebarskog, Klanjec, Gospić-katedrala, Pićan, Svetvinčenat, Snašići kod Svete Nedelje, Opatija, Košljun, Mali Lošinj, Vrgorac, Novo Selo kod Selaca na Braču, Supetar na Braču, Milna na Braču, Orebić na Pelješcu, Dubrovnik, Široki Brijeg).
Blagovijest-grkokatolička župna crkva Navještenja Marijinog u Strmcu Pribićkom
Strmac Pribićki spominje se kao posjed 1441. U Strmcu je od 1678. smješten posjed grkokatoličkih biskupa, na kojem je sagrađen jednokatni barokni dvor. Njegov je portal označen godinom 1751, a pregrađen je 1910. U blizini je na umjetnom otočiću župna grkokatolička neobizantska crkva Navještenja Marijinog, koju je 1911. za vladiku Julija Drohobeckog sagradio glasoviti hrvatski arhitekt Stjepan Podhorski. S malim jezerom i baroknim dvorom izvanredno se uklapa u prekrasni krajolik. Blagdan Blagovijesti pruža izuzetnu priliku za hodočasnički pohod u živopisni pribićki kraj.
bglavac
