Plavo svjetlo

U posljednjih nekoliko godina došlo je do suptilne, ali drastične promjene u rasvjeti i to ne sasvim po našem izboru. Gotovo dva desetljeća vladine politike diljem svijeta postupno su ukinule klasičnu žarulju sa žarnom niti kakvu poznajemo još od vremena Thomasa Edisona i gurnule novi izvor osvjetljenja nazvan LED.

U samo nekoliko godina, LED žarulje postale su naš najistaknutiji izvor unutarnjeg i noćnog vanjskog svjetla. Naći ćete ih u domovima, školama, uredima i uličnoj rasvjeti—gotovo svugdje gdje su nekada vladale žarulje sa žarnom niti. Ali popularnost tehnologije nema nikakve veze s kvalitetom svjetla. LED diode emitiraju mnogo hladnije svjetlo od svojih relativno toplih rođaka sa žarnom niti i postižu višu cijenu gdje god kupujete svoje žarulje.

Primarni pokretač uspona LED dioda na vrh je ušteda energije, a nametnuta legislativa diljem svijeta je potpomogla izbacivanju žarulja sa žarnom niti s tržišta, dajući puno prostora LED diodama.

Svjetlo u mraku uvijek je bilo pitanje energije. Nakon vatre, električne žarulje su donijele veliku promjenu u osvjetljavanju našeg mraka. Žarulje sa žarnom niti i dalje zrače toplinom – one svijetle pomoću vruće žarne niti koja se nalazi u njihovoj jezgri. Ali u usporedbi s vatrom, žarulje sa žarnom niti gore mnogo jače i mnogo dulje. Zamislite samo koliko bi vam svijeća trebalo za žarulju od 60 W.

LED svjetlo može se pohvaliti još boljim omjerom svjetlosti i energije, proizvodeći istu razinu lumena (svjetline) uz djelić snage žarulje. To je zato što 90 posto energije koju sagorijeva žarulja sa žarnom niti odlazi na toplinu. LED diode ne osvjetljavaju toplinom (iako se zagrijavaju), već rade preko posebnog poluvodiča koji emitira svjetlost kada kroz njega teče električna struja. LED označava diodu koja emitira svjetlost.

Iako LED diode unaprijed koštaju više, obećavaju da će koštati manje tijekom životnog vijeka žarulje jer troše manje energije i traju dulje od žarulja sa žarnom niti.

Unatoč svim prednostima LED dioda, ljude može odbiti hladna kvaliteta svjetlosti koju emitiraju. Iako su proizvođači uspjeli LED diodama dati topliji sjaj kako se tehnologija poboljšavala, one su i dalje blijede u usporedbi s poznatom toplinom poput sunca žarulja sa žarnom niti.

Neki su istraživači zabrinuti da LED svjetlo može imati i nedostatke osim estetike. Na primjer, studije su pokazale da izloženost LED svjetlu može biti povezana s mentalnim bolestima, poremećajem sna, hormonskom neravnotežom, pa čak i rakom.

Znanstvenici koji istražuju ovo područje istraživanja kažu da je ono što potiče ova stanja vrsta hladnijeg svjetla koje emitiraju LED žarulje—nešto što se naziva plavo svjetlo. Prema studiji objavljenoj u izdanju časopisa Environmental Health Perspectives iz 2018., izlaganje vanjskom svjetlu noću u spektru plave svjetlosti povezano je s rakom dojke i prostate.

Energizirajuće svjetlo

Plavo svjetlo nije ništa novo. Zapravo, postoji oduvijek. Sunce sija plavo kao dio svog punog spektra osvjetljenja, a za vedrog, sunčanog dana, plava će biti dominantna boja zahvaljujući jarko plavom nebu.

Ono što čini plavo svjetlo tako problematičnim je vrijeme koje smo mu izloženi. Uzmite u obzir da je plava boja koja daje energiju. Ovo nije subjektivno opažanje, već znanstvena činjenica. Svjetlost se sastoji od čestica koje putuju u valovima, a plava svjetlost ima kratku valnu duljinu u usporedbi s bojama na toplijem kraju spektra (crvenu i narančastu). To znači da valovi plave svjetlosti dolaze u naše oči s većom frekvencijom nego valni oblici drugih boja.

Ova energizirajuća značajka plavog svjetla prednost je tijekom jutra kada sunce tek izađe, a dan pun zadataka vam tek započinje. Međutim, nakon što sunce zađe, a posebno u posljednjih nekoliko sati prije nego što odemo u krevet, plava svjetlost može utjecati na nas na načine koji su u suprotnosti s osjetljivom ravnotežom našeg blagostanja.

Izvan vizualnog

Melatonin je u središtu razloga zašto znanstvenici vjeruju da izlaganje plavoj svjetlosti u pogrešno doba dana može dovesti do zdravstvenih problema. Studije su pokazale da plavo svjetlo inhibira tjelesnu proizvodnju melatonina. Poznato je da poremećaj ovog hormona remeti biološke procese, kao što su spavanje, menstrualni ciklusi, mentalno zdravlje i imunitet. Melatonin je također snažan antioksidans.

Koliko melatonina tijelo proizvodi i kada se proizvodi može utjecati na cijelo tijelo. Međutim, kada je riječ o utjecaju svjetlosti, proces prvenstveno počinje u očima. Pokazalo se da kratka, brza valna duljina plave svjetlosti stimulira očni pigment nazvan melanopsin, koji signalizira proizvodnju ili potiskivanje melatonina.

Često uključujemo svjetlo ili izlazimo van kako bismo bolje vidjeli, ali različite vrste svjetla mogu utjecati na naše tijelo na načine koje ne vidimo. Na primjer, naša koža može proizvoditi vitamin D samo kada dođe u kontakt s UV zrakama, kojih ima u izobilju na suncu, malo u većini žarulja sa žarnom niti, a praktički ih nema u LED svjetlu.

Ali čak i ako govorimo samo o svjetlu koje nam ulazi u oči, utjecaj je dublji od naše vizualne percepcije.

Kako to funkcionira tek je nedavno shvaćeno. U prošlosti su znanstvenici vjerovali da ljudska mrežnica ima samo dvije vrste fotoreceptora: štapiće i čunjiće. Obje ove retinalne strukture pomogle su nam razumjeti kako vidimo, ali misteriji su ostali. Na primjer, zašto su slijepi pacijenti imali obrazac spavanja i budnosti koji je slijedio ciklus sunca koje nisu mogli vidjeti?

U posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici su otkrili još jednu strukturu u oku, nešto što se zove intrinzično fotoosjetljive retinalne ganglijske stanice ili ipRGCs. Te se stanice nalaze na stražnjoj strani naše mrežnice, a plava svjetlost ih stimulira. Ovi ipRGC-ovi mogu biti dio naših očiju, ali ne pomažu u vidu. Umjesto toga, oni rade isključivo na reguliranju vašeg obrasca spavanja i budnosti—poznatog i kao cirkadijalni ritam.

Plavoj svjetlosti se najviše izlažemo s tableta, telefona i računalnih monitora u koje gledamo cijeli dan, a često i do kasno u noć. Neki od tih uređaja koriste LED zaslon, ali većina koristi LCD (zaslon s tekućim kristalima) koji ima pozadinsko osvjetljenje za osvjetljenje.

Koji god ekran odabrali, čini se da ne možete bez plave boje. Budući da je plava primarna boja, njezino je svjetlo bitan sastojak u stvaranju ogromnog raspona boja na fotografijama, videozapisima i grafikama koje osvjetljavaju vaš zaslon. Čak i jarko bijeli zaslon zahtijeva neizostavno plavo svjetlo.

Recenzija objavljena u izdanju časopisa Biophotonics iz prosinca 2019. objašnjava da kronično izlaganje plavom svjetlu neposredno prije spavanja “može imati ozbiljne implikacije na kvalitetu sna, cirkadijalne faze i trajanje ciklusa. To neizbježno povećava potrebu za rješenjima za poboljšanje blagostanja, budnosti i kognitivnih performansi u današnjem modernom društvu u kojem je izloženost uređajima koji emitiraju plavu svjetlost sve veća.”

Kako su ljudi diljem svijeta povećavali vrijeme provedeno pred ekranom, tako je rasla svijest o učincima plavog svjetla. Danas neki zdravstveni stručnjaci preporučuju ljudima, osobito onima s hormonskom neravnotežom, problemima sa spavanjem ili vidom, da se udalje od ekrana barem pola sata prije spavanja.

Ako se ne možete odvojiti od svog uređaja, možete kupiti posebne narančaste naočale dizajnirane da blokiraju plavetnilo. Većina uređaja nudi i postavke noćnog svjetla za smanjivanje plave boje i ublažavanje problema povezanih s gledanjem ovog svjetla preblizu vremena za spavanje.

I ne zaboravite ugasiti ili ugasiti LED žarulje koje osvjetljavaju vaš večernji ambijent. Razmislite o noćnom osvjetljenju sa žaruljama koje imaju manji broj lumena ili isprobajte crvenu žarulju. Crvena ima najdužu valnu duljinu od svih boja i stoga je najmanje vjerojatno da će poremetiti vaš cirkadijalni ritam.

Svjetlo noću

LED diode su prvi put izumljene 1960-ih, a prvi primjer nije bio plavi, već crveni. Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, inženjeri iz Texas Instrumentsa, General Electrica i Monsanta stvorili su druge LED boje, ali plava dioda nije se pojavila na sceni sve do 1990-ih.

Otkriće je označilo veliku prekretnicu za primijenjenu LED tehnologiju. Plava se smatrala neophodnom za stvaranje žarulje dovoljno svijetle da odgovara ili nadmašuje nekoć prevladavajuću žarulju sa žarnom niti. Državne subvencije inspirirale su žarulju s dovoljno niskom cijenom da je potrošači mogu kupiti. A cijena LED žarulje od tada je nastavila padati.

Kako tehnologija napreduje, sigurno će uslijediti još napretka u rasvjeti. Ali kako će dugoročno utjecati na nas? Rasvjeta nije samo pogodnost. To je postao način života generacija. Bilo bi teško podnijeti ako bismo se odjednom bili prisiljeni vratiti svijećama i uljanicama.

Električno svjetlo omogućilo je ljudima razinu noćne aktivnosti i osvjetljenja koju naši preci nikada nisu mogli zamisliti. Dok su granice dana za ljude iz prošlosti bile usko povezane sa ciklusima sunca, naši dani sada traju beskonačno, sve dok ih konačno ne budemo spremni isključiti.

Provjeri/TheEpochTimes

Foto naslovnice: pixabay.com

https://provjeri.hr/