TITOVA JUGOSLAVIJA I MIGRACIJE STANOVNIŠTVA

 

 

Pa ja ne želim ovom prilikom biti posebno pametan ali bih htio postaviti tezu o tome kako Hrvatima u novonastaloj državi Jugoslaviji nakon 1918 godine nikako nije bilo lako. Isto tako nije im bilo lako niti u Titovoj socijalističkoj državi koja je  direktno odgovorna za stotine tisuća iseljenih Hrvata manje više iz političkih i ekonomskih razloga. Sasvim suprotno dakle tezi da je socijalističkom jugoslavijom koju je predvodio jedan austrijski stariji vodnik samo teklo med i mlijeko. Da bih ilustrirao ovu tezu ja  ću se poslužiti nekim  brojkama koje je moguće pronači i u našoj zvaničnoj statistici. Stoga se nikako ne bi moglo reći da naši politički ljudi nisu znali ove  fakte i kakvo je stvarno stanje u pogledu jugoslavenske države koja je uglavnom našu migraciju doživljavala kao neprijatelja  titovom socijalizmu.  Tako se brojke za Hrvate kreću ovako:

 

 

Hrvatski iseljenici i njihovi potomci u inozemstvu

 

 O  Argentina oko 250 000

¢  Australija oko 250 000

¢ Austrija   oko 90 000

¢ Brazil       oko 20 000

¢ Čile          oko 200 000

¢ Francuska oko 40 000

¢ Italija       oko 60 000

¢ JAR oko 8 000

¢ Kanada   oko 250 000

¢ Novi Zeland oko 40 000

¢  Njemačka oko 350 000

¢ SAD oko 1 200 000

¢ Švedska   oko 35 000

·       Švicarska oko 80000

 

Dakle prema ovim podacima proizilazi da je ova brojka iseljenih Hrvata negdje oko 3 miliona  dok je ukupno stanovništvo  Hrvatske danas prema popisu stanovništva iz 2011 godine nešto preko 4  miliona.  Dakle proizilazi da je Hrvatska migracija  po veličini gotovo ista kao i ukupno stanovništvo suvremene Hrvatske. A po tim pokazateljima onda proizilazi da je  hrvatska migracija jedna od najvecih migracija na svijetu pored izraelske i palestinske.

 

 

Razdoblja iseljavanja

¢ 2. razdoblje - od 1880. do Prvog svjetskog rata

          SAD, zemlje Latinske Amerike, Južnoafrička Republika, Australija, Novi Zeland

¢ 3. razdoblje - između dva svjetska rata

          Njemačka, Francuska, Belgija

¢ 4. razdoblje - od 1940. do 1948. godine

          Argentina i druge zemlje Latinske Amerike, Sjeverna Amerika

¢ 5. razdoblje - od 1965. do 1990. godine

          Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada

 

¢ 6. razdoblje - od 1991. do danas

          Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland

Prema daljnjim pokazateljima od naših šest velikih migracija polovina od njih  pada u vrijeme  države  jugoslavije bez obzira da li se radilo o Karađorđevićevoj ili Titovoj Jugoslaviji. Dakle proizilazi da je postojanje  države Jugoslavije direktno odgovorno za stotine tisuća  iseljenih naših ljudi  a da je med i mlijeko teklo samo onima koji su se slagali sa  postojećim poretkom  i brinuli se za njegovu dugovječnost. Mislim da bi  statistički pokazatelji i za Srbiju i za BiH pokazali manje  više slične tendencije  tako da ja mislim da niti ostali naši narodi nisu prošli ništa bolje. Dobro  su prošli u jugoslavenskim  državama uglavnom Titovi nasljednici i njihova rodbina.  A što možes kada su tako specijalni!!!

 

 

ZLATAN GAVRILOVIĆ KOVAČ