Slovenski Kekec I nesto oko njega!

Vjerojatno je nama mnogima poznat slovenski Kekec. To je jedan literarni lik iz djela velikoga Josipa Vendota koji je zivio od 1884 godine do 1944. Ovaj pisac roden je u Kranjskoj Gori, pa je onda zivio u Koruskoj, Primorskoj I Stajerskoj a kasnije u Ljubljani. Bio je zeljeznicki radnik I umro je kao izgranik za vrijeme njemackog bombardiranja Slavonskog broda 44 godine. On je negdje u vremenu od 1922 do 27 cini mi se objavio trilogiju o Kekecu u jednom slovenskom casopisu za djecu I omladinu pod imenom Zvoncek. I danas ima ovaj casopis u Sloveniji. A Kekec je pogumen, neustrasen in prijazen pastir koji zajedno sa svojom slijepom prijateljicom Mojcom dozivljava svakojake pustolovine u slovenskim alpskim sumama. Tako je Kekec u borbi sa jednim velikim orlom zaradio jedno njegovo pero koje je kasnije krasilo njegov planinarski sesir. Pa ako jedni njegovi prijatelji jesu pitomi ljudi slovenskih suma koji se bave saklupljanjem lijekovitog bilja I pripravljanjem toplih zdravih napitaka to su pak na drugoj strani opaki lovci I opaki ljudi od kojih se plase mnoga djeca kao sto je to bio hudobni lovec Bedanec. Vec prema ovoj strukturi vidi se sva dijalektika zivota na slovenskim Alpama ali niti jedna europska literatura nije sa toliko vedrine I sa toliko ljepote I zanosa opisala taj zivot. I ja doista mogu reci da je slovenska literatura najdrazesnija I najvedrija europska literatura. A I danas se u Sloveniji unekoliko pridrzavaju ovoga duha koji izvorno odgovara slovenskom narodnom karakteru. Taj karakter otkrivamo u mnogim dijecjim pricama a jedna takva je I prica pod imenom Pravljica o zmaju koja je pisana za mnoge nase drage starsje in otroke a to je prica o gromozanskom zmaju koji je plasio mnogu djecu. Naime u blizini jednog slovenskog naselja postoji jezero gdje su svi otroci hteli da se igraju I da gledaju ribice I da se kupaju ali to nije bilo moguce. Zasto? Pa zato sto je pri tom istom jezeru zivio jedan strasni s tremi glavami hudobni zmaj. I zbog toga su svi mjestani svake noci znali cuti grozovite stopinje I zmajevske hudobije I on je tako glasno urlao I on je tako glasno proizvodio buku da su otroci trebali zadisnuti usesa. I to je trajalo neko vrijeme dok na koncu djeca nisu odlucila da potraze pravljico pa su stala vikati : Hocemo pravljico! Gdo nam je uzeo pravljico? Al se zmaj skriva u skakljico? Ce se pravljica skriva u nje? Pa su djeca onda povukla zmaja za rep. Tako su dobili pravljico. Dunque I u ovoj slovenskoj prici za djecu postoji taj socijalni momenat u smislu da nam se potruditi oko pravde za sve a ne u smislu da ona pripada ovome ili pak onome vec prema stanju stvari vec da je ona vlasnistvo svih clanova jedne zajednice prema definiciji da je zajednica ili drzava sama stvar naroda a nikako pojedinaca ili grupa. I mnoge dijecje price u Sloveniji I dan danas imaju taj naglaseni socijalni momenat. Jedna takva prica je prica I o hudobnoj sraki in ubogom pticeku koja prica svima treba pokazati kako su Slovenci tudi zelo dobrega srca I da oni rado pomagaju drugim ljudima I to na takav nacin da su nekoc znali pomagati I svakome malome pticku ki je padal iz gnezdeca. U tom pravcu ocrtavanja ovih karakteristika slovenskog duha i slovenskog nacionalnog karaktera koji se razlikuje od svih ostalih juznoslavenskih naroda postoji I prica o strasnoj sraki. Tako je postojala jedna hudobna sraka. A u gnijezdu na jednom stablu bijase mala ptica I njen otrocek. Medutim ta je ptica svakodnevno morala napustiti gnijezdo kako bi nabavila hranu za sebe I svoje mlado pa se zato dogadalo da je pticek sam u gnijezdu na neko vrijeme ali je svagda morao misliti na hudobnu sraku koja bijase u blizini. A je se ti bojis hudobne srake? A o svim tim problemima bo ti povedala tvoja mamica in ocka. Ali se ti nemas cega bojati ! Tako izgledaju danasnje mnoge price za slovensku djecu mada ima I onih posve novih I suvremenih prica o tome kako Mihec bi rad imal pravega velikega superrobota takoga ki hodi pa govori. Dok bi Neza rad dobila darila u smislu da bi bila kao kraljicna pa se zelo, zelo lepa. I doista mnoge male djevojcice kane biti zelo, zelo lepe kao kraljicne. Ali ja mislim da je to I inace model za djevojcice za dobar dio danasnje Europe. Sto se pak Kekeca tice ova prica koja zapravo predstavlja trilogiju jeste u istoj toj ravni slovenske socijalne djecje literature kod koje zrcali taj karakter slovenskog dusevnog bica nesebicnosti , ljubavi I ljupkosti koji kao jedna fundamentalna osobina unekoliko vrijedi za citavu slovensku literaturu. Medutim valja nam takoder rijeti da postoji u Americkoj literaturi takoder jedna prica slicne tematike koja je kasnije ekranizirana I koja je zahvaljujuci tome dozivjela veliku popularnost. Rijec je o poznatom radu Hajdy kojem je autorica njemackog porijekla koja je dvadesetih godina sa citavom svojom porodicom kao nova njemacka migracija doselila na ovaj kontinent. Medutim ova cinjenica ne iznenaduje ukoliko imamo na umu istinu da se prostor Balkana sustavno pljackao stoljecima I to od suma I zena do literature I muzike.

zlatan gavrilovic kovac