Nikola Šimić Tonin

ENGLESKI OKVIR ZA AHMIĆKU SLIKU

Hrvatsko Književno Društvo Rijeka, Biblioteka Književno pero, Rijeka 2013.

 

 

Ako bi se hipotetski postavilo pitanje žanra romana, moglo bi se prije nego i nabrojimo sve mogućnosti reći: Jest. Roman zavjere, ratni roman, roman zločina, povijesno-dokumentaristički. Ono što zasigurno jest je: antiratni. Realizacije ljudskosti i neljudskosti, vjerskim fanatizmom razljuđenih osoba, koji mačem siječe po psihi na miran urbani život naučenog čovjeka. Realističnost i ekspresivnost snažno udara u moždine čovjeka koji se ne želi suočiti s ponekim potisnutim pjesnički uobličenim istinama, ali ipak istinama brutalne stvarnosti, moguće stvarne stvarnosti koja paralizira i izaziva reakciju.

 

 

Lašva, njezina zelena rascvjetana dolina, sunce svih onih koji ogrijani njim žive na ovoj velikoj/maloj planenti Zemlji, bore se za komadić mira svoje zemlje s kojeg će neometani, slobodni milovati djecu, moleći i ratujući za vlastito dostojanstvo jednakopravnosti prkoseći zlu koje se nesrećama začeto kao ukleto ponavljanje stoljećima leže i koti...

Ono što isto jest je osebujan izgrađen prepoznatljiv stil: s patinom prošlosti, mnoštvom arhaičnih glagolskih oblika, ali koji skladno funkcioniraju s rečenicama izravnog suvremenog načina građenja rečenice, s jedinstvenim opisima izvornoga pjesnika i svom grubošću stravičnih scena patnje koju su ljudi osmišljavali, s preciznošću genijalne umotvorine, otiska bolesnih nakaznih psiha probisvijeta koje je društvena mašinerija proizvodila za nastrano iživljavanje i ostvarenje umobolnih ciljeva.

Knjižvnik ne sudi, on samo donosi, svaki lik umješno brani svoj životni stav, uvjeren da je pravedan i da to što govori i čini ima opravdanje. Sve usput, sav taj ukupni koloplet čine kompleksnu sliku koja traži više iščitavanje.

Roman Engleski okvir za ahmićku sliku s već izdanim romanom Azilanti svojevrsni su bukvar za svakog diplomata ili političara koji se dobronamjerno i aktivno želi baviti Bosnom u ovo suvremeno poratno bosansko doba.

 

Žaklina Glibo, prof