PITANJA PRAVOSUĐA

Ja bih htio ukratko dati par riječi oko toga pitanja prava i pravosuđa budući da su ovi pojmovi zamagljeni svakojakim nerazumijevanjima i krivim poimanjima. Suvremena država dakle ona država sa kojom imamo posla nakon Francuske revolucije je država koja počiva na pravosuđu a ne na suverenu. Drugim riječima država počiva na PRAVDI  a ne ne volji suverena. Ponekada je taj suveren Kralj  a ponekada je to narod  kojega reprezentiraju posebne institucije a u socijalizmu je to bila institucija maršala ili predsjednika Republike. Tako je Carl Schmitt 1934 godine napisao članak ''Fuhrer štiti pravo'' gdje je branio  najdrastičniju formu  fašističke pravne proizvoljnosti i odlučno se založio  za poimanje da jedino  Vrhovni vođa ima pravo razlikovati  prijatelja od neprijatelja, da vrhovni vođa ozbiljno  shvaća upozorenja povijesti što mu daje pravo i snagu  da zasnuje novu državu i novi poredak. Dakle Vođa štiti pravo od najgore zloupotrebe  ako on u trenutku opasnosti  pomoću svoga vodstva  kao vrhovni sudija stvara neporedno pravo. Tek iz ovoga vodstva  proističe pravo a tko želi razdvojiti te sve stvari nastoji srušiti državu pomoću pravosuđa. Kao što vidimo ovdje i pravosuđe proističe iz pojma suverena odnosno onoga koji odlučuje o izuzetnom stanju. Međutim mi moramo reći da država i pravosuđe počivaju prije svega na PRAVDI  i ISTINI i to točno prema latinskoj izreci Fijat iustitia pereat mundus, Neka se pravda vrši makar svijet propao, jer je upravo PRAVDA ono navlastito ljudsko po čemu se mi razlikujemo i od bogova i od ostalih živih bića. Prema tome suvremena država ne počiva na suverenima bez obzira kako ih definirali i bez obzira tko ih  reprezentira u  društvu. Suvremena država počiva na  pravdi i istini i na našoj sposobnosti da ih utvrdimo u istražnim postupcima. Prema tome čini se da je suveren posve suvišan ukoliko imamo posla sa zakonodavstvom razuma i uma  odnosno zakonima koji poštuju principe slobode i umnoga rasuđivanja.

Zlatan gavrilović kovač