Danas je najpoznatija ravnateljica neke hrvatske škole i bivša ministrica prosvjete Ljilja Vokić izjavila kako bi diplomirani studenti trebali odraditi svoj besplatini studij:

''Najpoznatija ravnateljica neke hrvatske škole i bivša ministrica prosvjete Ljilja Vokić, u utorak 16. lipnja posljednji je put ispratila svoje učenike iz zagrebačke Sedme gimnazije na zasluženi ljetni odmor.

U sobi u kojoj je godinama obavljala svoje ravnateljske obveze, ali i koja je često bila utočište njenim učenicima, svojevrsna ispovjedaonica kad su imali problema i trebali pomoć, bilo je nekoliko buketa cvijeća...

.– Diplomiranim studentima uvela bih obvezu da u Hrvatskoj odrade onoliko godina koliko su besplatno studirali.

Medicina je, na primjer, skup studij, puno košta hrvatsku državu, oni ga završe i odu iz zemlje.

Mislim da trebaju odraditi ono što im je država platila – objašnjava.

Osmaše bi u srednju školu upisivala na temelju rezultata na testovima koje bi pisali na kraju petog, šestog, sedmog i osmog razreda te ocjena koje su postigli u školi.

Testove bi svi pisali u isto vrijeme, ali nimalo ne bi bili slični državnoj maturi protiv koje je otpočetka i koju, smatra, treba organizirati po područjima: umjetničkom, prirodoslovno-matematičkom, humanističkom i jezičnom.''

Pa, ja mislim da postoje neke nejasnoće u pogledu ukupnih troškova studiranja studenata kod nas i da naše diplome nikako nisu besplatne.

Naravno, odrađivanje tih diploma bilo bi poželjno, ako je u struci, u kojoj je postignut znanstveni stupanj, a ne da nam stručnjaci  ''kopaju kanale'' ili da nam pak traže vize za druge zemlje.

Naveo bih neke bazične podatke u pogledu troškova studiranja kod nas kako bih osporio tu tezu, da je studiranje besplatno: 

Ukupni troškovi studiranja u Hrvatskoj po studentu iznose u prosjeku 15.755 kn po semestru, odnosno 31.510 kn godišnje, prema podacima istraživanja Eurostudent.

''Ovaj iznos uključuje i izravne i neizravne troškove studija: u prosjeku semestralni troškovi školarina, upisnina i drugih davanja vezanih uz studij (izravni troškovi) iznose 2.816 kuna, dok troškovi života (neizravni troškovi) iznose gotovo pet puta više: 12.939 kuna.

Što se tiče iznosa prihoda koji studenti u Hrvatskoj imaju mjesečno na raspolaganju, u prosjeku su sudionici istraživanja Eurostudent naveli kako mjesečno dobivaju novčanu potporu ili zarađuju u iznosu od 1.937 kuna.

Glavni izvor financiranja studenata je obitelj. 82% studenata je navelo da se oslanja na taj izvor.

Stipendije je kao izvor prihoda navelo 28% studenata, i to u prosječnom iznosu od 807 kuna mjesečno.

Zajmove koristi tek 3% studenata.

Više od polovice studenata ne radi tijekom semestra, dok je 45% studenata tijekom semestra u kojem je provedeno istraživanje obavljalo neki plaćeni stalan (18%) ili povremeni posao (27%).

Nešto više od polovice studenata radilo je plaćeni posao za vrijeme praznika. Studenti su nešto češće tako radili nego studentice.

Najveći broj studenata živi kod kuće s roditeljima (45%), ali i značajan broj studenata su podstanari (31%). Ukupno 11% studenata smješteno je u studentskim domovima i to su znatno češće studenti koji studiraju na sveučilišnim nego na stručnim studijima.

Velika većina studenata studij upisuje s 18 ili 19 godina (86%). Veći je udio studenata koji su upisali prvi studij nakon dvadesete godine života na stručnim studijima (18%) naspram sveučilišnih (2%), a i studenti koji trenutno studiraju u statusu izvanrednog studenta u većoj su mjeri studij upisivali nakon dvadesete u usporedbi s redovitim studentima.

Žene čine većinu studentskog tijela (56%) i nešto su više zastupljene na sveučilišnim naspram stručnih studija.

Ukupno 6% studenata imaju djecu.

Udio studenata roditelja značajno je viši na stručnim studijima (13%) u usporedbi sa sveučilišnim studijima (2%).

Udio studenata koji su roditelji raste s godinama ispitanika: među studentima mlađim od 24 godine tek je 1% roditelja.

Više od polovice studenata je studij upisalo nakon gimnazije (53%), dok se 41% studenata upisalo na osnovi završene četverogodišnje srednje strukovne škole.

Oko 4% studenata je studij upisalo nakon trogodišnje srednje strukovne škole.''

Prema tome, teško bismo se mogli složiti sa gospođom Ljiljom Vokić, da je studij kod nas besplatan, ali se slažemo da bi diplome trebalo ''odraditi'' u struci u kojoj su postignuti znanstveni stupnji.

dr Zlatan Gavrilović Kovač