Profesor Svante Paabo, direktor genetičkih istraživanja na svjetski poznatom Institutu Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, kaže da još uvijek nije jasno jesu li "mješoviti parovi" mogli imati djecu i je li to potomstvo bilo plodno.

"Ono što mene zaista zanima je je li tada bilo zajedničke djece i jesu li ta djeca doprinijela našoj današnjoj raznovrsnosti", rekao je za Sunday Times.

"Siguran sam da su se seksali, no jesu li imali djecu koja su mogla utjecati na nas? Na to ćemo pitanje moći odgovoriti s novom sekvencom genoma neandertalca", rekao je.

Slična je pojava već uočena kod suvremenih životinja, kao što su konji i zebre te lavovi i tigrovi, ali je njihovo potomstvo uvijek neplodno.

Posljednjih godina otkriveni su fosili, i neandertalaca i modernih ljudi, koji ukazuju na međusobni seks, no prethodni skenovi gena neandertalaca su pokazivali da su vrlo različiti od gena modernih ljudi.

Vjeruje se da će novi genom neandertalca razriješiti problem tih zbunjujućih otkrića.

Neandertalci su bili "primitivna bića" koja su uz ljude živjela prije 30.000 godina. Vjeruje se da su naše dvije vrste živjele jedna uz drugu tijekom 10 do 12 tisuća godina, prije nego su neandertalci izumrli.

Profesor Paabo pokušava dokazati svoju teoriju potragom za DNK-om suvremenog čovjeka među fosilnim ostacima neandertalca.

A vjeruje da je, postoji li uopće, neandertalski DNK kod suvremenih ljudi zakopan duboko ispod trenutno poznati genetskih slojeva.

Izvor: www.net.hr