Riža nestaje i dvaput je skuplja
preuzeto sa: http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2008,5,9,,118837.jl
Piše: Miroslav Kuskunović
Cijena riže počela je rasti zbog prirodnih nepogoda, jake suše i poskupljenja energije, a procjene govore da bi do jeseni tona riže na svjetskoj burzi mogla stajati 1500 dolara
U proljeće prošle godine prosječno je u trgovini kilogram riže stajao od 6,5 do sedam kuna, a cijena je već sada između 15 i 16 kuna. U samo godinu dana cijena riže na svjetskom tržištu udvostručena je, kaže jedan od većih uvoznika riže u Hrvatsku Mirko Šafranko, vlasnik tvrtke Šafran. Prošlog proljeća kupovali smo na svjetskoj burzi tonu riže za 465 dolara, dok joj je cijena danas već više od 900 dolara.
Sve veća potrošnja
Procjene govore da bi svjetska kriza mogla do jeseni cijenu podići i na 1500 dolara, kaže Šafranko te dodaje da njegova tvrtka, kao jedan od većih uvoznika u Hrvatsku, rižu na svjetskom tržištu sve teže nabavlja jer su mnoge zemlje već uvele zabranu izvoza.
Skok cijena: prošlog proljeća kilogram riže u trgovinama stajao je oko 7 , a sada je oko 16 kuna
Nedavno su i dva vodeća izraelska trgovinska lanca Supersol i Blue Square privremeno ograničila prodaju riže na dva pakiranja po kupcu, strahujući od nestašice tog prehrambenog artikla u svijetu. Na rast cijene riže utjecale su i katastrofalne poplave u brojnim azijskim zemljama, ali i velikim uzgajivačkim regijama SAD-a, zbog kojih se odlaže sjetva, što pojačava zabrinutost da će doći do još većeg globalnog manjka te žitarice.
Dominantna žitarica
Na svjetsku krizu s nestašicom riže ovih je dana upozorio i Konzum koji je preko oglasa objavljenog u medijima poručio da još nema mjesta panici u Hrvatskoj. Ipak, agrarni stručnjaci tvrde da kriza s rižom ne bi trebala imati utjecaj na Hrvate.
Naime, prosječno se u Hrvatskoj po glavi stanovnika troši samo tri kilograma riže, dok je potrošnja dominatne žitarice, pšenice, čak 110 kilograma, kaže Stipa Bilić iz Hrvatske udruge poslodavaca. Dodaje da je cijena riže počela rasti tek nakon što je počela kriza sa pšenicom, kukuruzom i ostalim uljaricama, a pod utjecajem tih skokova siromašne su zemlje posegnule za rižom kao jeftinijom žitaricom.
Kupovina ‘na zeleno’
Cijena riže počela je rasti pod utjecajem cijena svih drugih žitarica, i to ponajviše zbog rasta cijene energije i umjetnih gnojiva, ali i suše i prirodnih nepogoda u državama jugoistočne Azije u kojoj je najveća proizvodnja. Jedan od bitnih uzroka rasta je i sve veća potrošnja riže. Panika zbog riže već mjesecima vlada u svijetu, posebice u područjima Azije gdje je ona osnovna žitarica u prehrani.
Samo u nekoliko mjeseci pojedinim kategorijama riže cijena je po toni porasla od 50 do više od 100 posto, što je dovelo do panike i nema izgleda da se situacija smiri. Stoga su zemlje proizvođači, primjerice Tajland, koji je najveći svjetski izvoznik riže, zatim Vijetnam, Indija, Indonezija i Egipat poduzeli korake prema zabrani ograničavanju izvoza riže.
Ograničena prodaja
Samo u nekoliko mjeseci pojedinim kategorijama riže cijena je po toni porasla od 50 do više od 100 posto, što je dovelo do panike i nema izgleda da se situacija smiri. Stoga su zemlje proizvođači, primjerice Tajland, koji je najveći svjetski izvoznik riže, zatim Vijetnam, Indija, Indonezija i Egipat poduzeli korake prema zabrani ograničavanju izvoza riže.
Ograničena prodaja
Nedavno su i dva vodeća izraelska trgovinska lanca Supersol i Blue Square privremeno ograničila prodaju riže na dva pakiranja po kupcu, strahujući od nestašice tog prehrambenog artikla u svijetu. Na rast cijene riže utjecale su i katastrofalne poplave u brojnim azijskim zemljama, ali i velikim uzgajivačkim regijama SAD-a, zbog kojih se odlaže sjetva, što pojačava zabrinutost da će doći do još većeg globalnog manjka te žitarice.
Dominantna žitarica
Na svjetsku krizu s nestašicom riže ovih je dana upozorio i Konzum koji je preko oglasa objavljenog u medijima poručio da još nema mjesta panici u Hrvatskoj. Ipak, agrarni stručnjaci tvrde da kriza s rižom ne bi trebala imati utjecaj na Hrvate.
Naime, prosječno se u Hrvatskoj po glavi stanovnika troši samo tri kilograma riže, dok je potrošnja dominatne žitarice, pšenice, čak 110 kilograma, kaže Stipa Bilić iz Hrvatske udruge poslodavaca. Dodaje da je cijena riže počela rasti tek nakon što je počela kriza sa pšenicom, kukuruzom i ostalim uljaricama, a pod utjecajem tih skokova siromašne su zemlje posegnule za rižom kao jeftinijom žitaricom.
Kupovina ‘na zeleno’
| Proizvođači: Najveći svjetski izvoznici počeli su s prvim koracima prema zabrani ili ograničavanju izvoza |
Ono što u našem slučaju više treba zabrinjavati je koja će biti cijena pšenice u ovogodišnjem otkupu. Naime, prvi put u povijesti pšenica se počela ugovarati na “zeleno”, odnosno još dok je bila zasijana.
Europski ekonomski stručnjaci posljednjih dana upozoravaju da je upravo velika kupovina tzv. futures, odnosno otkup buduće žetve (kupovina ‘na zeleno’), najveća opasnost za daljnji rast cijena žitarica u cijelome svijetu jer investitori na taj način nastoje maksimalizirati svoj profit kroz daljnji rast cijena hrane.
Europski ekonomski stručnjaci posljednjih dana upozoravaju da je upravo velika kupovina tzv. futures, odnosno otkup buduće žetve (kupovina ‘na zeleno’), najveća opasnost za daljnji rast cijena žitarica u cijelome svijetu jer investitori na taj način nastoje maksimalizirati svoj profit kroz daljnji rast cijena hrane.
Veća kriza zbog milijardu ljudi više Potrošnja riže povećana je i zbog naglog porasta stanovništva, najviše u azijskim zemljama koje su i najveći potrošači Nagli rast stanovništva izazvao je povećanje potrošnje riže u svijetu. To pokazuje i podatak da je potrošnja riže u svijetu u zadnjih 30 godina
Svjetska proizvodnja riže iznosi više od 600 milijuna tona, a na Aziju otpada više od 90 posto svjetske proizvodnje. Najveći proizvođači su Kina (200 mil. t), Indija (132 mil. t), Indonezija (50 mil. t), Vijetnam (32 mil. t) itd. Najveći potrošači su Kina (136 mil. t), Indija (80 mil. t), Indonezija (37 mil. t), a izvoznici Tajland, Indija, Vijetnam, ali i SAD, Brazil, Egipat, Iran, Italija. (Miroslav Kuskunović) |
bglavac
edin.kecanovic
