U srpnju 1999. Mjesec je bio zaklonio mnogo veću površinu

Astronomima je u prognozama svejedno hoće li biti oblačno kada računaju datum i sat pomrčine Sunca te odakle će se ona najbolje vidjeti. Nije im svejedno hoće li biti vedro ili oblačno na dan pomrčine tamo kamo otputuju da bi je promatrali.

Naših devet amatera astronoma u Novosibirsku, odakle promatraju i snimaju potpunu pomrčinu Sunca, trebali bi imati djelomičnu naoblaku i temperature od 19 do 24 stupnja. U Zagrebu, odakle će se u pola sata prijepodne moći gledati djelomična pomrčina Sunca, bit će manje oblaka i više temperature, oko podne 28 – 29 stupnjeva, a poslijepodne do 31 ili 32 Celzijeva stupnja.

– Bilo bi bolje da je u Zagrebu oblačno – rekao nam je astronom amater Borist Štromar uoči odlaska u Rusiju.

– Pomoglo bi da se sačuva vid onima koji bi naglo došli u napast da golim okom promatraju tu doista rijetku nebesku pojavu kada Mjesec ili neko drugo nebesko tijelo prekriju Sunčev krug – kaže Štromar.

Ljudsko oko u sebi ima leću, a osjetila za vid u mrežnici stradaju jednako kao papir kad ga se pali povećalom, što mnogi zaboravljaju. Današnju pomrčinu Sunca, čiji je vrhunac u 11.46 sati, treba promatrati kroz staklo zavarivačke maske ili zavarivačke naočale, jako zacrnjen medicinski film ili kroz naočale zaostale od neke prijašnje pomrčine. Prva sljedeća potpuna pomrčina Sunca bit će vidljiva u našim krajevima tek 2081. godine, što mnogi neće doživjeti i odatle napast da se vidi ono što je dostupno jednom u ljudskom životu.

– Zagrebački astronomi neće organizirano promatrati pomrčinu iz Zagreba – rekao nam je Ivan Romštajn iz Zvjezdarnice Zagrebačkog astronomskog saveza u Opatičkoj ulici.
– Tko je hoće dobro promotriti, taj je već otputovao na pravo mjesto – kaže Romštajn. – U Zagrebu će Mjesec samo lako “nagristi” Sunce, a mnogi zbog toga neće prekidati odmor.
Kako god bilo, astronomi, koji će ipak iskušati svoje teleobjektive i teleskope na ovoj maleckoj pomrčini(ci), obično se nađu na Cmroku.