Hrvate je u Dalmaciji ubijala guba
Piše: Tanja Rudež
Foto: Ivica Radoš
| Dr. Mario Šlaus |
ZAGREB - Prijelaz iz kasne antike na rani srednji vijek katastrofalno se odrazio na zdravlje ljudi u Dalmaciji, dok je u istočnoj Hrvatskoj taj prijelaz bio relativno benigan, zaključak je istraživanja dr. Marija Šlausa nedavno objavljenog u uglednom znanstvenom časopisu American Journal of Physical Anthropology.
Dr. Mario Šlaus (48), znanstveni savjetnik Odsjeka za arheologiju HAZU, bavi se bioarheologijom i forenzičkom arheologijom. Riječ je o dvije srodne znansvene discipline čiji je cilj sveobuhvatna analiza kostiju i inih bioloških ostataka u arheološkim nalazištima. Tako je moguće rekonstruirati život i običaje ljudi u određenom povijesnom razdoblju.
Tijekom svoga istraživanja dr. Šlaus analizirao je oko 1000 kostura ljudi koji su živjeli u kasnoj antici (4. i 5. stoljeće) te ranom srednjem vijeku (od 7. do 9. stoljeća) na 15 lokaliteta u Dalmaciji i istočnoj Slavoniji.
- Analiza je pokazala da su ljudi u istočnoj Hrvatskoj, uglavnom Slaveni i Avari, u ranom srednjem vijeku imali gotovo istu kvalitetu života kao u kasnoj antici. Ne znamo sa
sigurnošću odakle su došli Slaveni i Avari, no vjerojatno su u njihovoj pradomovini vladali isti klimatski i ekološki uvjeti kao u istočnoj Hrvatskoj pa su se lako prilagodili - rekao je dr. Šlaus.
No, analiza kostura iz Dalmacije pokazala je sasvim drugu sliku.
- Zdravlje ljudi u Dalmaciji u ranom srednjem vijeku bilo je mnogo lošije nego u kasnoj antici. U to doba u Dalmaciji su već živjeli Hrvati među kojima su harale zarazne bolesti, uključujući gubu i tuberkuluzu. Također, mnogo je znakova traume na kosturima odraslih muškaraca iz čega se može zaključiti da je nasilje među ljudima bila svakodnevica u životu tih ljudi - rekao je dr. Šlaus, koji smatra da su stari Hrvati u Dalmaciji, među ostalim, bili gusari.
- Ne znamo sa sigurnošću odakle su došli Hrvati, no izvjesno je da su u njihovoj pradomovini vladali drukčiji ekološki i klimatski uvjeti nego u Dalmaciji. Oni se stoga teško prilagođavali novim uvjetima - zaključio je dr. Mario Šlaus.
Dr. Mario Šlaus (48), znanstveni savjetnik Odsjeka za arheologiju HAZU, bavi se bioarheologijom i forenzičkom arheologijom. Riječ je o dvije srodne znansvene discipline čiji je cilj sveobuhvatna analiza kostiju i inih bioloških ostataka u arheološkim nalazištima. Tako je moguće rekonstruirati život i običaje ljudi u određenom povijesnom razdoblju.
Tijekom svoga istraživanja dr. Šlaus analizirao je oko 1000 kostura ljudi koji su živjeli u kasnoj antici (4. i 5. stoljeće) te ranom srednjem vijeku (od 7. do 9. stoljeća) na 15 lokaliteta u Dalmaciji i istočnoj Slavoniji.
- Analiza je pokazala da su ljudi u istočnoj Hrvatskoj, uglavnom Slaveni i Avari, u ranom srednjem vijeku imali gotovo istu kvalitetu života kao u kasnoj antici. Ne znamo sa
sigurnošću odakle su došli Slaveni i Avari, no vjerojatno su u njihovoj pradomovini vladali isti klimatski i ekološki uvjeti kao u istočnoj Hrvatskoj pa su se lako prilagodili - rekao je dr. Šlaus.No, analiza kostura iz Dalmacije pokazala je sasvim drugu sliku.
- Zdravlje ljudi u Dalmaciji u ranom srednjem vijeku bilo je mnogo lošije nego u kasnoj antici. U to doba u Dalmaciji su već živjeli Hrvati među kojima su harale zarazne bolesti, uključujući gubu i tuberkuluzu. Također, mnogo je znakova traume na kosturima odraslih muškaraca iz čega se može zaključiti da je nasilje među ljudima bila svakodnevica u životu tih ljudi - rekao je dr. Šlaus, koji smatra da su stari Hrvati u Dalmaciji, među ostalim, bili gusari.
- Ne znamo sa sigurnošću odakle su došli Hrvati, no izvjesno je da su u njihovoj pradomovini vladali drukčiji ekološki i klimatski uvjeti nego u Dalmaciji. Oni se stoga teško prilagođavali novim uvjetima - zaključio je dr. Mario Šlaus.
irida
bglavac
