Alarmantni podaci - siromaštvo sve više prijeti Hrvatskoj

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je za 2007. godinu iznosila 17,4 posto, što predstavlja povećanje za 1,1 postotni bod u odnosu na 2006. godinu. Ako se iz dohotka isključe naturalna primanja, stopa rizika od siromaštva za prošlu godinu iznosi 19 posto u odnosu na 19,3 posto u godini prije.

Prag rizika od siromaštva u prošloj godini za samačko kućanstvo iznosio je 23.969,31 kunu na godinu (1.997,4 kune mjesečno), a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 50 335,55 kuna godišnje (4.194,6 kuuna mjesečno).

Najrizičnije skupine u Hrvatskoj su starije osobe, osobito starija samačka kućanstva te nezaposleni. Stopa rizika od siromaštva kod osoba starijih od 65 godina i nezaposlenih iznosi 31,4 posto. Siromaštvo više prijeti ženama (31,4 posto) nego muškarcima (25,2 posto). Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva najveća je u samačkim kućanstvima, osobito kod onih koje čine osobe stare 65 i više godina, i u 2007. iznosi 41,5 posto.

Na ljestvici zemalja Europske unije po riziku od siromaštva prednjači Letonija sa stopom od 23 posto i Grčka (21 posto). Hrvatska se sa stopom od 19 posto (u 2006. godini) nalazi prilično visoko u društvu s Estonijom, Grčkom, Italijom, Poljskom, Portugalom, Rumunjskom, Španjolskom i Velikom Britanijom. Europska zemlja čiji stanovnici su u najmanjoj opasnosti od siromaštva je Češka sa stopom rizika od 10 posto, a vrlo dobro su zaštićeni i Danci, Slovenci i Slovaci (stopa 12 posto).

Statistički pokazatelji siromaštva usredotočeni su na relativni, a ne na apsolutni rizik od siromaštva, što znači da je rizik definiran u odnosu na opću razinu napretka jedne zemlje, odnosno distribuciju dohotka unutar jedne zemlje. Prag rizika od siromaštva temelji se na distribuciji dohotka, tako da su osobe, odnosno kućanstva koje žive ispod praga, u nepovoljnijem položaju od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Činjenica da osoba ima dohodak ispod tog praga nije ni neophodan ni dovoljan uvjet stanja siromaštva.