Vegeterijanska ili mesna hrana?

1. Pojesti i biti pojeden - zar to nije sasvim prirodno?

Mnogi ljudi bi prešli na vegeterijanski način ishrane, kad bi morali da ubiju životinju čije meso žele da jedu. Oni rado zatvaraju oči pred činjenicom da neko drugi to radi umjesto njih (mesar u klaonici). Pošto je moguće da se živi dobro bez ubijanja životinja, besmislena je okrutnost.

2. Da li je u mesu sadržana životna snaga?

Potrošnja mesa je pored mnogih drugih razloga jedan od glavnih uzroka nastanka mnogih civilizacijskih bolesti kao npr. dijabetes, giht, masna jetra, nagomilavanje vode, reuma, alergije, poremećaji metabolizma, oboljenja srca i krvotoka, rak. Te bolesti su posljedica prekomjernog unosa hrane ili pogrešne ishrane. Uzrok tih bolesti i mnogih alergija leži u životinjskim bjelančevinama. Mnoge kožne bolesti koje važe za neizlječive, mogu se izliječiti putem ishrane bez mesa. Mnogobrojne studije su dokazale tu povezanost. Narodi u južnoj Indiji koji se vjekovima hrane vegeterijanski, nedvosmisleno su zdraviji. 

3. Srčana obolienja

Već duže vrijeme naučnici izražavaju sumnju da ishrana koja je bazirana na mesu pospješuje nastanak arteroskleroze i srčanih oboljenja. Već 1961. godine američki ljekarski žurnal je pisao: „90 do 97 % srčanih oboljenja moglo bi se spriječiti ishranom bez mesa". (Journal of the American Medical Association, 176/1961). Ljudski organizam ne može u potpunosti da razgradi bjelančevine koje su sadržane u mesu (najviše do 70 %, u suprotnosti sa drugačijim bjelančevima u mlijeku i biljkama koji odgovaraju ljudskim organima za varenje). Nerazgrađene bjelančevine iz mesa, kao i holesterinske masti, polako ali sigurno postaju problem, jer se talože na unutrašnjim zidovima arterija i sprečavaju cirkulaciju krvi u tijelu. Posledica toga je da srce mora da radi mnogo više, da bi pumpalo krv kroz sužene i otvrdle krvne sudove. To dovodi do povišenog krvnog pritiska koji je uzrok srčanih tegoba i infarkta srca, kao i mnogih staračkih bolesti, između ostalog široko rasprostranjene Alzhajmerove bolesti.

4. Zašto postoji masovni uzgoj životinja

Veliki porast potrošnje mesa i jaja doveo je do toga da je masovni uzgoj životinja postao veliki biznis. To je prouzrokovalo dramatično pogoršanje situacije po životinje. Masovno držanje životinja je neprekidno mučenje zbog neostvarenih potreba koje imaju životinje i zbog neizbežne prisile (zatvaranje životinja na ekstremno malom prostoru, nedostatak mjesta za odmor, degeneracija dijelova tijela, neadekvatna ishrana, nedostatak socijalnih kontakata itd.). To je direktna posljedica neprestane potražnje za velikim količinama jeftinog mesa.

5. Kako hemija dospjeva u meso?

Uslovi života kod masovnog uzgoja životinja zahtijevaju veliko korišćenje lijekova koje, kada jedemo meso, unosimo u svoj organizam (npr. antibiotici, hormoni, psihofarmatici, sredstva za smirenje).

6. Da li vegeterijanska ishrana dovodi do manjka nekih materija u organizmu?

Odgovor je ne! Uravnotežena biljna ishrana sadrži sve potrebne hranjive materije u dovoljnoj mjeri (bjelančevine, masti, ugljene hidrate, vitamine i mineralne materije). To se prije svega odnosi na aminokiseline, vitamin B12, gvožđe i kalcijum. Najnovije istraživanje Njemačkog centra za istraživanje raka iz Hajdelberga (koje je trajalo 11 godina) potvrduje da vegeterijanci žive duže (u prosjeku 15 godina) i da su za 23 % manje podložni bolestima (naročito što se tiče raka i bolesti krvotoka).

Vegeterijanci u svijetu