Biti ubijen

- isti je osjećaj za životinje, kao i za čovjeka. Osjećaj nevjerovatnog straha, panike i bola. Životinje takođe osjećaju radost i sreću kao čovjek.

 

Darvin

 

Na taj način na milijarde životinja umiru zbog religijskih običaja. Međutim taj način klanja koji se praktikovao u biblijska vremena je bio najhumaniji način za ubijanje životinja u to vrijeme, a nije imao nikakve veze sa religijom.

U Hamburgu su se mnogi otrovali jedeći tunjevinu. 
Istraživanja su otkrila: Tune su sječene na dijelove, dok su još bile žive, tako da su kroz paniku ispustile otrov u svoj organizam, svoje meso, koje su ljudi kasnije pojeli.
Čak su i stari Rimljani znali da osjećanje straha proizvodi otrove u organizmu. To znanje su koristili na taj način, što su mučili robove do smrti, i sa njihovom pjenom, trovali druge ljude!

To znači da je smrtonosni strah od ubistva u životinjskom mesu i mi to jedemo. 
Životinje, proizvodnja i prodaja njihovog mesa, predstavlja unosan posao današnjice, tako da ne postoji plan koji bi u skorijoj budućnosti mogao da redukuje tu đavolju mašineriju. Međutim, mnogi ljudi su počeli da razmišljaju, ne šta jedu, već koga jedu.

ZEMLJE TREĆEG SVIJETA

Meso hrani nekolicinu na račun većine!
To znači da se zbog masovne proizvodnje mesa, žitarice širom svijeta koriste kako bi se nahranile životinje. Većina siromašnih zemalja prodaje pšenicu zbog državnih dugova, dok njihov narod ostaje gladan. U Americi 90% pšenice se obrađuje zarad industrijskih životinja, u Engleskoj je to 85%.
Međutim, mijenjanje pšenice za meso predstavlja najveći dio problema gladi u svijetu. To znači da nekolicina bogatih ljudi jede „luksuzno“, dok drugi nemaju ni punu šaku pirinča, ili pšenice.
Da bi se uzgojila jedna krava tokom tri godine, potrebno je 2 hektara. Posle ubijanja te životinje dobijamo, otprilike, 300 kg mesa. Kada bi farmer zasadio žitarice, povrće i voće na toj istoj zemlji, kroz tri godine bi izraslo oko 8000-10000 kg hrane, što iznosi oko 30 puta više hrane, za isti period.
Za to vreme, svakoga dana, u svijetu, više od 40.000 djece umre od gladi
i još mnogo odraslih
mnogo ljudi oboli od raznih bolesti izazvanih neuhranjenošću...

Odakle nam pravo da dozvolimo da milioni ljudi umru od gladi samo zato da bi smo mi pojeli meso ubijene životinje?
Evropljani i Amerikanci jedu pet puta više hrane od ljudi iz zemalja trećeg sveta. Redukcijom proizvodnje mesa za svega 10%, proizvelo bi se dovoljno pšenice da se nahrani 60 miliona ljudi (Američki senatski komitet- ishrana i zdravlje).

„Kada smo jednom prilikom pričali o slobodi i pravdi, sjedili smo za stolom i jeli šnicle. „Ja jedem mizeriju života“ pomislila sam dok sam gutala moj prvi zalogaj mesa i odmah zatim ga ispljunula!“

 
Alis Voker-pisac

JESTI I BITI POJEDEN

Nije li to prirodan način života? Jeste za životinjsko carstvo, ali ne i za nas. Neke životinje žive od mesa, ali one ubijaju same i jedu samo onoliko koliko im je potrebno. Ništa što se u prirodi ubije se ne ostavlja. To predstavlja optimalnu upotrebu u lancu ishrane. 
Kada bi čovjek bio savjesniji mogao bi lako da se suzdrži od jedenja mesa i prekine, ili bar redukuje, nerazumnu torturu životinja.

ZAGAĐENJA OKOLINE

Današnje zagađenje Zemlje je direktno povezano sa intenzivnom i masovnom proizvodnjom milijardi životinja širom sveta. Visoko zagađena otpadna voda iz klanica i fabrika mesa, odlazi direktno u podzemne vode rijeke, jezera i mora. Ne samo da visoka koncentracija nitrata u vodi prouzrokuje mnoge bolesti, već i masovno ubija ribe i druge životinje koje žive u vodi. 

  

Polovina zagađene vode danas je, ustvari, direktna posljedica haosa u klanicama. Da bi se proizvelo meso, potrebno je mnogo više vode, nego da bi se  proizvele žitarice, ili povrće, ili bilo koja druga hrana. Stoga, ne samo da je voda širom sveta ekstremno zagađena, već je sve manje i manje pijaće vode na planeti, što je direktno povezano sa proizvodnjom mesa. Mnogo žitarica se posadi, ali zemlja ne može tom brzinom i u tolikoj količini da proizvede biljke (hranu za životinje), pa se na polja baca mnogo fertilizatora (otrova), da bi se dostigao maksimum proizvodnje. Opasne komponente fertilizatora, na primer nitrati, veoma su opasni i stvaraju psihičke poremećaje, posebno kod novorođenčadi. Kako je cio vodeni sistem na planeti povezan, praktično, više nema potpuno čiste vode. Zagađenje Sredozemnog mora bilo je direktno povezano za masovnom proizvodnjom svinja u sjevernoj Italiji.

Činjenice: 
Da bi se dobio 1 kg žitarica, potrebno je 60 litara vode
Da bi se dobio 1 kg mesa, potrebno je 2500-6000 litara vode

U Americi jedna farma pilića godišnje troši 455 miliona litara vode, što je dovoljno za snabdijevanje grada od 25.000 stanovnika.

Svaki vegetarijanac godišnje spasi 40 m2 drveća

KISELE KIŠE

Još jedan sporedan efekat jedenja mesa, jeste amonijak, koji prouzrokuje kisele kiše. Ogromne količine amonijaka, koji proizvode milijarde životinja, sjedinjuje se sa vazduhom i pada na zemlju u obliku kiselih kiša, koje su odgovorne za umiranje drveća. Holandska vlada je utvrdila da je najmanje 30% izumiranja šuma direktno povezano sa gasovima koje proizvode životinje. Posebno je primjećeno brzo umiranje drveća pored velikih životinjskih farmi. Oblaci amonijaka su izmjereni iznad Arktika. 
Međutim, nije samo drveće u Evropi ugroženo, već i tropske šume- glavni izvor kiseonika- sjeku se prebrzo, tako da uopšte ne mogu da se oporave. 1945. godine tropske šume su se prostirale na 16 miliona kvadratnih kilometara. Do 1989. godine, više od polovine je posječeno, a većina tog zemljišta je upotrebljena za ispašu. Nakon nekoliko godina korišćenja te zemlje za ispašu, humus postaje toliko tanak i suh da je većina tih predjela postala stepe, ili pustinje, a nekada su bili procvjetale šume, pune života. Danas se posječe 400 hektara tropske šume za sat vremena! Pametni ljudi su izmislili još brži način uništavanja naše planete, paljenjem tropskih šuma. Nekoliko hiljada kvadratnih kilometara spaljene teritorije je njima- ništa. Samo u Brazilu svake godine se spali više od 250 000 kvadratnih kilometara šume, što je površina cijele Njemačke. Beskonačan broj i vrste životinja i biljaka se spali i nikada više se ne oporavi, niti pojavi.

Zbog jednog hamburgera najmanje 5 kvadratnih kilometara tropske šume mora biti posječeno. Tako da zasađene biljke na tankom humusu posječene šume, nisu tu da bi nahranile gladan narod, već da udebljaju životinje za klanice, zarad vječno pohlepnih industrijskih nacija. 


KO ŽELI DA BUDE DIO MASOVNIH UBISTAVA LJUDI I ŽIVOTINJA

Sa etičke tačke gledišta, niko sebi, moralno, ne sme da dozvoli da bude dio onoga što uništava planetu, životinje, biljke i nas same, kada je upoznat sa svim činjenicama!

DA LI JE VEGETERIJANSKA ISHRANA- ISHRANA BUDUĆNOSTI?

Broj ljudi na planeti se svakog dana povećava i to prebrzo, a u vezi sa tim povlače se i mnogi problemi. Obradivo zemljište se duže može koristiti jedino uz pomoć fertilizacije, koja je odgovorna za trovanje vode, životinja i ljudi. Prirodni sistem se raspada. Jedeći manje mesa, ili ne jesti meso upošte, preći na vegeterijanski način ishrane, biće dovoljno hrane za sve i:
neće više biti gladi u svetu,
neće biti zagađenosti vode i vazuha, 
neće biti klimatskih promjena, 
neće nestajati biljne i životinjske vrste, 
neće biti ubijanja i agresije
neće biti....
neće biti....

M.B.

 

 

Za jedan zalogaj mesa, mi smo spremni da oduzmemo životinjama sunce, svjetlost i malo sreće u njihovom životu na koji bi one imale pravo.

Plutarh

PRENEŠENO SA:PORTAL 2012