Željezo je mineral koji ljudsko tijelo ne može samo sintetizirati a neophodan je za normalno funkcioniranje organizma.
Dio je svih stanica u tijelu i posrednik u mnogim fiziološkim zbivanjima.
Željezo, kao dio molekule hemoglobina, na sebe veže kisik iz pluća i raznosi ga po čitavom tijelu, pa između ostaloga, pomaže mišićima da skladište i koriste kisik za svoje potrebe. Nedostatak hemoglobina naziva se anemija.
Željezo je također dio mnogih enzima, a enzimi pomažu tijelu razgraditi i probaviti hranu te posreduju u mnogim staničnim aktivnostima u cijelom tijelu.
Nedostatak željeza očituje se kroz raznovrsne simptome i «patnju» različitih dijelova tijela.
Nedostatak željeza je stanje s premalo željeza u tijelu. To je jedan od najčešćih nutricionalnih (prehrambenih) nedostataka i vodeći je uzrok anemija u razvijenim zemljama.
Naziv «anemija», «nedostatak željeza» ili «anemija usljed nedostatka željeza» su srodni nazivi koji opisuju isto stanje.
Nedostatak željeza je zabrinjavajuće stanje radi slijedećih činjenica:
1. Nedostatak željeza odgađa normalan razvoj motoričkih funkcija (normalnu aktivnost i kretanje) i mentalnih funkcija kod djece (sposobnost razmišljanja, zaključivanja i stjecanja vještina)
2. Nedostatak željeza tijekom trudnoće može rezultirati preranim porodom i malom porođajnom težinom djeteta. Prerano rođena djeca, male porođajne težine češće imaju zdravstvene probleme i veći postotak smrtnosti u prvoj godini života od terminski rođene djece, prosječne težine
3. Nedostatak željeza dovodi do izuzetno brzog tjelesnog zamaranja i nesposobnosti obavljanja fizičkih poslova kod odraslih, a kod djece u pubertetu i adolescenciji nedostatak željeza smanjuje sposobnost pamćenja ali i druge mentalne funkcije.
Uzroke nedostatka željeza možemo podijeliti u dvije glavne skupine:
1. Povećana potreba za željezom
(Mnoga fiziološka (normalna i uobičajena) stanja zahtjevaju dodatne količine željeza)
- novorođenčad i dojenčad trebaju više željeza od starije djece, te ponekad ne dobivaju dovoljno željeza uobičajenom prehranom
- trudnice također imaju povećane potrebe za željezom pa moraju uzimati dodatke prehrani prema preporuci liječnika
- gubitak krvi dovodi do gubitka željeza, pa se mora nadoknaditi gubitak dodatnim količinama željeza u prehrani. Do gubitka krvi (a posljedično i željeza) dolazi tijekom obilnih menstruacija, učestalih dobrovoljnih davanja krvi, pri različitim stanjima i/ili zbivanjima u području probavnog trakta (alergija na hranu, prisutnost parazita u crijevima-trakavica, krvareći ulkusi, maligne bolesti)
2. Smanjeni unos željeza ili poremećaj apsorpcije željeza
- organizam dva-tri puta brže apsorbira željezo iz mesa, peradi i ribe nego željezo iz biljaka
- količina željeza koja će se apsorbirati iz biljne hrane ovisi o ostalim vrstama hrane unutar istog obroka
- hrana životinjskog porijekla (meso, perad, riba) pospješuje apsorpciju željeza iz hrane biljnog porijekla (žitarice, grahorice, špinat)
- hrana koja sadrži vitamin C također pospješuje apsorpciju željeza iz hrane biljnog porijekla ukoliko se uzimaju unutar istog obroka
- pojedine tvari poput polifenola, fitata (?) i kalcija koje se nalaze u raznim namirnicama i pićima (cjelovite žitarice, leguminoze, čaj, kava, mlijeko i mliječni proizvodi) mogu smanjiti apsorpciju željeza biljnog porijekla ako se uzimaju u sitom obroku. Međutim, za zdrave osobe, koje se raznovrsno i zdravo hrane, taj manjak je bez većeg značaja.
- vegeterijanska prehrana siromašna je željezom, ali pažljivo planiranje obroka može omogućiti apsorpciju dovoljnih količina željeza
- pojedini činitelji poput nekih lijekova, npr. antacidi koji se uzimaju kod ulkusnih bolesti probavnog sustava i gastroezofagealnog refluksa, smanjuju apsorpciju željeza i mogu dovesti do njegovog nedostatka
Koje skupine su u najvećem riziku od nedostatka željeza?
1. Dojenčad i trudnice radi brzog rasta i razvoja te povećanih potreba za željezom
2. Djevojčice tijekom adolescencije i odrasle žene tijekom fertilnog perioda života radi menstrualnog krvarenja
3. Djeca između 6 mjeseci i 3 godine života najpogođenija su skupina djece kod koje se najčešće javlja nedostatak željeza i to uslijed ubrzanog rasta i razvoja ali i nedovoljnog unosa željeza hranom
Dojenčad i djeca pod najvećim rizikom nedostatka željeza su:
1. Prerano rođena djeca, male porođajne težine
2. Djeca hranjena kravljim mlijekom prije navršenih 12 mjeseci života
3. Djeca hranjena majčinim mlijekom kojoj nakon 6 mjeseci života ishrana nije obogaćena dodatnim namirnicama koje sadrže željezo (žitarice obogaćene željezom, povrće, voće)
4. Djeca između 1-5 godina koja dobivaju više od 680 grama kravljeg, kozjeg ili sojinog mlijeka na dan. Povećani unos mlijeka može smanjiti želju djeteta za uzimanjem druge hrane bogate željezom, poput mesa ili željezom obogaćenih žitarica
5. Djeca sa posebnim potrebama-kronično bolesna ili djeca na niskokaloričnim (restriktivnim) djetama
Znaci i pokazatelji nedostatka željeza
Premali unos željeza može oslabiti i umanjiti tjelesne funkcije, no u ranom stadiju deficijencije, tjelesni simptomi i znakovi ne moraju se ispoljavati, sve dok ne dođe do anemije.
Upravo iz tog razloga, rizične grupe (prethodno navedene) moraju biti pod nadzorom.
Znaci anemije usljed nedostatka željeza su:
- osjećaj umora, iscrpljenosti i slabosti
- opadanje radnih i intelektualnih sposobnosti na poslu ili u školi
- slabiji intelektualni razvoj i socijalni napredak tijekom djetinjstva
- nemogućnost održavanja normalne tjelesne temperature
- pad imunoloških (obrambenih) funkcija organizma i posljedično češće infekcije
- glositis (upala sluznice jezika)
Kako otkriti nedostatak željeza?
Potrebno je savjetovati se s liječnikom i provesti krvne testove za dokazivanje nedostatka željeza. Jedan test nije dovoljan da bi se otkrila ova vrsta nedostatka.
Uobičajeno se koriste slijedeći testovi:
- vrijednost hemoglobina (hemoglobin je protein krvi koji veže željezo i prenosi kisik)
- vrijednost hematokrita (hematokritom se određuje % crvenih krvnih stanica-eritrocita u odnosu na volumen krvi)
Ta dva testa utvrđuju koliko željeza ima u tijelu, međutim, vrijednosti hemoglobina i hematokrita vrlo često padaju tek u kasnijem stadiju nedostatka željeza, kada se već razvije anemija!
Stoga je potrebno provesti dodatne krvne testove da bi se utvrdio nedostatak željeza i posljedični razvoj anemije, a to su:
- kompletna krvna slika (da se utvrdi točan broj i volumen crvenih krvnih stanica)
- serumski feritin (količina željeza pohranjenog u tkivu)
- serumsko željezo (količina željeza u krvi)
- saturacija transferina (količina željeza koje se može slobodno prenositi u tijelu)
- transferinski receptor (ukazuje na sposobnost tijela da stvara svježe crvene krvne stanice)
Liječenje nedostatka željeza
Ukoliko je utvrđen nedostatak željeza, važno je započeti pravovremeno liječenje. Vrsta terapije ovisi o raznim činiteljima poput dobi, općeg zdravstvenog stanja, postojećih bolesti ili poremećaja i razloga zbog kojeg je i došlo do nedostatka željeza.
Liječenje počinje uzimanjem preparata koji sadrže željezo, najčešće kao dodatak hrani, ali i prehrana mora biti prilagođena potrebama osobe s nedostatkom željeza, pogotovo ako je do nedostatka došlo usljed ishrane siromašne tim važnim elementom.
Nakon određenog perioda uzimanja pripravaka željeza, obično 3 mjeseca, potrebno je provjeriti stanje hemoglobina i hematokrita radi procjene stanja i daljnje terapije.
U svakom slučaju, potrebno je savjetovanje s liječnikom, jer razlozi nedostatka željeza ne moraju uvijek biti vezani uz ishranu, već mogu biti simptom ozbiljnih, životno ugrožavajućih stanja.
Izvorište: CDC , Nutrition for Everyone
Dio je svih stanica u tijelu i posrednik u mnogim fiziološkim zbivanjima.
Željezo, kao dio molekule hemoglobina, na sebe veže kisik iz pluća i raznosi ga po čitavom tijelu, pa između ostaloga, pomaže mišićima da skladište i koriste kisik za svoje potrebe. Nedostatak hemoglobina naziva se anemija.
Željezo je također dio mnogih enzima, a enzimi pomažu tijelu razgraditi i probaviti hranu te posreduju u mnogim staničnim aktivnostima u cijelom tijelu.
Nedostatak željeza očituje se kroz raznovrsne simptome i «patnju» različitih dijelova tijela.
Nedostatak željeza je stanje s premalo željeza u tijelu. To je jedan od najčešćih nutricionalnih (prehrambenih) nedostataka i vodeći je uzrok anemija u razvijenim zemljama.
Naziv «anemija», «nedostatak željeza» ili «anemija usljed nedostatka željeza» su srodni nazivi koji opisuju isto stanje.
Nedostatak željeza je zabrinjavajuće stanje radi slijedećih činjenica:
1. Nedostatak željeza odgađa normalan razvoj motoričkih funkcija (normalnu aktivnost i kretanje) i mentalnih funkcija kod djece (sposobnost razmišljanja, zaključivanja i stjecanja vještina)
2. Nedostatak željeza tijekom trudnoće može rezultirati preranim porodom i malom porođajnom težinom djeteta. Prerano rođena djeca, male porođajne težine češće imaju zdravstvene probleme i veći postotak smrtnosti u prvoj godini života od terminski rođene djece, prosječne težine
3. Nedostatak željeza dovodi do izuzetno brzog tjelesnog zamaranja i nesposobnosti obavljanja fizičkih poslova kod odraslih, a kod djece u pubertetu i adolescenciji nedostatak željeza smanjuje sposobnost pamćenja ali i druge mentalne funkcije.
Uzroke nedostatka željeza možemo podijeliti u dvije glavne skupine:
1. Povećana potreba za željezom
(Mnoga fiziološka (normalna i uobičajena) stanja zahtjevaju dodatne količine željeza)
- novorođenčad i dojenčad trebaju više željeza od starije djece, te ponekad ne dobivaju dovoljno željeza uobičajenom prehranom
- trudnice također imaju povećane potrebe za željezom pa moraju uzimati dodatke prehrani prema preporuci liječnika
- gubitak krvi dovodi do gubitka željeza, pa se mora nadoknaditi gubitak dodatnim količinama željeza u prehrani. Do gubitka krvi (a posljedično i željeza) dolazi tijekom obilnih menstruacija, učestalih dobrovoljnih davanja krvi, pri različitim stanjima i/ili zbivanjima u području probavnog trakta (alergija na hranu, prisutnost parazita u crijevima-trakavica, krvareći ulkusi, maligne bolesti)
2. Smanjeni unos željeza ili poremećaj apsorpcije željeza
- organizam dva-tri puta brže apsorbira željezo iz mesa, peradi i ribe nego željezo iz biljaka
- količina željeza koja će se apsorbirati iz biljne hrane ovisi o ostalim vrstama hrane unutar istog obroka
- hrana životinjskog porijekla (meso, perad, riba) pospješuje apsorpciju željeza iz hrane biljnog porijekla (žitarice, grahorice, špinat)
- hrana koja sadrži vitamin C također pospješuje apsorpciju željeza iz hrane biljnog porijekla ukoliko se uzimaju unutar istog obroka
- pojedine tvari poput polifenola, fitata (?) i kalcija koje se nalaze u raznim namirnicama i pićima (cjelovite žitarice, leguminoze, čaj, kava, mlijeko i mliječni proizvodi) mogu smanjiti apsorpciju željeza biljnog porijekla ako se uzimaju u sitom obroku. Međutim, za zdrave osobe, koje se raznovrsno i zdravo hrane, taj manjak je bez većeg značaja.
- vegeterijanska prehrana siromašna je željezom, ali pažljivo planiranje obroka može omogućiti apsorpciju dovoljnih količina željeza
- pojedini činitelji poput nekih lijekova, npr. antacidi koji se uzimaju kod ulkusnih bolesti probavnog sustava i gastroezofagealnog refluksa, smanjuju apsorpciju željeza i mogu dovesti do njegovog nedostatka
Koje skupine su u najvećem riziku od nedostatka željeza?
1. Dojenčad i trudnice radi brzog rasta i razvoja te povećanih potreba za željezom
2. Djevojčice tijekom adolescencije i odrasle žene tijekom fertilnog perioda života radi menstrualnog krvarenja
3. Djeca između 6 mjeseci i 3 godine života najpogođenija su skupina djece kod koje se najčešće javlja nedostatak željeza i to uslijed ubrzanog rasta i razvoja ali i nedovoljnog unosa željeza hranom
Dojenčad i djeca pod najvećim rizikom nedostatka željeza su:
1. Prerano rođena djeca, male porođajne težine
2. Djeca hranjena kravljim mlijekom prije navršenih 12 mjeseci života
3. Djeca hranjena majčinim mlijekom kojoj nakon 6 mjeseci života ishrana nije obogaćena dodatnim namirnicama koje sadrže željezo (žitarice obogaćene željezom, povrće, voće)
4. Djeca između 1-5 godina koja dobivaju više od 680 grama kravljeg, kozjeg ili sojinog mlijeka na dan. Povećani unos mlijeka može smanjiti želju djeteta za uzimanjem druge hrane bogate željezom, poput mesa ili željezom obogaćenih žitarica
5. Djeca sa posebnim potrebama-kronično bolesna ili djeca na niskokaloričnim (restriktivnim) djetama
Znaci i pokazatelji nedostatka željeza
Premali unos željeza može oslabiti i umanjiti tjelesne funkcije, no u ranom stadiju deficijencije, tjelesni simptomi i znakovi ne moraju se ispoljavati, sve dok ne dođe do anemije.
Upravo iz tog razloga, rizične grupe (prethodno navedene) moraju biti pod nadzorom.
Znaci anemije usljed nedostatka željeza su:
- osjećaj umora, iscrpljenosti i slabosti
- opadanje radnih i intelektualnih sposobnosti na poslu ili u školi
- slabiji intelektualni razvoj i socijalni napredak tijekom djetinjstva
- nemogućnost održavanja normalne tjelesne temperature
- pad imunoloških (obrambenih) funkcija organizma i posljedično češće infekcije
- glositis (upala sluznice jezika)
Kako otkriti nedostatak željeza?
Potrebno je savjetovati se s liječnikom i provesti krvne testove za dokazivanje nedostatka željeza. Jedan test nije dovoljan da bi se otkrila ova vrsta nedostatka.
Uobičajeno se koriste slijedeći testovi:
- vrijednost hemoglobina (hemoglobin je protein krvi koji veže željezo i prenosi kisik)
- vrijednost hematokrita (hematokritom se određuje % crvenih krvnih stanica-eritrocita u odnosu na volumen krvi)
Ta dva testa utvrđuju koliko željeza ima u tijelu, međutim, vrijednosti hemoglobina i hematokrita vrlo često padaju tek u kasnijem stadiju nedostatka željeza, kada se već razvije anemija!
Stoga je potrebno provesti dodatne krvne testove da bi se utvrdio nedostatak željeza i posljedični razvoj anemije, a to su:
- kompletna krvna slika (da se utvrdi točan broj i volumen crvenih krvnih stanica)
- serumski feritin (količina željeza pohranjenog u tkivu)
- serumsko željezo (količina željeza u krvi)
- saturacija transferina (količina željeza koje se može slobodno prenositi u tijelu)
- transferinski receptor (ukazuje na sposobnost tijela da stvara svježe crvene krvne stanice)
Liječenje nedostatka željeza
Ukoliko je utvrđen nedostatak željeza, važno je započeti pravovremeno liječenje. Vrsta terapije ovisi o raznim činiteljima poput dobi, općeg zdravstvenog stanja, postojećih bolesti ili poremećaja i razloga zbog kojeg je i došlo do nedostatka željeza.
Liječenje počinje uzimanjem preparata koji sadrže željezo, najčešće kao dodatak hrani, ali i prehrana mora biti prilagođena potrebama osobe s nedostatkom željeza, pogotovo ako je do nedostatka došlo usljed ishrane siromašne tim važnim elementom.
Nakon određenog perioda uzimanja pripravaka željeza, obično 3 mjeseca, potrebno je provjeriti stanje hemoglobina i hematokrita radi procjene stanja i daljnje terapije.
U svakom slučaju, potrebno je savjetovanje s liječnikom, jer razlozi nedostatka željeza ne moraju uvijek biti vezani uz ishranu, već mogu biti simptom ozbiljnih, životno ugrožavajućih stanja.
Izvorište: CDC , Nutrition for Everyone
bglavac
irida
