PROJEKT BLUE GENE

►Znanstvenici će pogledati u unutrašnjost mozga

Na pragu VIRTUALNOGA MOZGA

VANJA JAKOVČIĆ

 

Jedan od najzanimljivijih znanstvenih projekata -Blue Gene, započeo je za­jedničkom suradnjom IBM-a i Sveučilišta iz Lau-sanne, a trebao bi obuh­vatiti gradnju posebnog superračunala temeljenog na IBM-ovom dizajnu Blue Gene. Tako će se, misle znanstvenici, prvi put moći pogledati u unu­trašnjost mozga.

To će omogućiti znanstvenici­ma da prvi put promatraju elek­trično kodiranje kojim naš mo­zak »predstavlja« svijet, i to u realnom vremenu. To bi tako­đer moglo pomoći u razumije­vanju određenih ispada pojedi­nih moždanih elektriènih krugo­va, koji dovode do psihičkih po­remećaja poput autizma, shizo­frenije ili depresije. Naime, do sada je takav projekt bilo nemo­guće provesti jer snaga proce­sora i znanstveno znanje o tome kako je mozak elektrificiran je­dnostavno nisu postojali. No, postojala je konvergentnost u biološkim podacima i računal­nim resursima što će omogućiti mapiranja mozga snagom su­perračunala, kojemu je proce-sorska snaga najmanje 22,8 te-raflopsa.

► Pokrenuta je najsloženija simulacija ljudskog mozga, što će pomoći u razumijevanju nekih spoznajnih procesa poput percepcije, memorije, a možda čak i savjesti mapiranja mozga snagom su­perraèunala, kojemu je proce-sorska snaga najmanje 22,8 te-raflopsa.

Više od desetljeća znanstveni­ci pokušavaju izgraditi bazu neuralne arhitekture neokortek-sa, najvećeg i najsloženijeg dije­la mozga sisavaca. Koristeći pionirske tehnike, precizno su proučili kako se ponaša pojedi­ni neuron te su postavili pravila o međusobnom povezivanju ra­zličitih tipova neurona. Vrlo tanki dijelovi mišjeg mozga odr­žavani su na životu pod mikros­kopom i elektrièno podražavani kako bi se otkrile živčane veze. Tako se dobila najveća svjetska baza pojedinačnih neurona. Ko­risteći tu bazu, znanstvenici će moći uspostaviti model elek­trične strukture neokortikalnih stupaca - neuralnih krugova ko­ji se ponavljaju kroz čitav mo­zak.

To su jedinice mreže našeg mozga, veličine između 0,5 i dva milimetra, a sadrže između 10 i 70 tisuća neurona, ovisno o vr­sti. Kad završi taj dio i prije ne­go projekt uđe u drugu fazu, po­našanje stupaca može se mapi-rati i predstaviti kao model. Ta­da će biti izrađena dva modela, a jedan će uključivati i moleku­larni model neurona. Drugi će klonirati modele ponašanja stu­paca kako bi mogao stvoriti či­tav neokorteks, a na kraju mož­da i ostatak mozga.

Krajnji proizvod, do kojeg će trebati još najmanje čitavo de­setljeće, moći će biti stimuliran i promatran kako bi se vidjelo ponašanje različitih dijelova mozga. U vizualni korteks, primjerice, moći će se propuš­tati vizualne informacije, dok će se istodobno pratiti kako reagi­ra Blue Brain, računalni sof­tver.

Objavljeno u Vjesniku
Subota/nedjelja 2. i 3. srpnja 2005.

Prošlo je tri godine od objave ovog teksta i pokretanja ovog projekta. Znam da se znanost ne da požurivati, ali, nekako sam očekivala revoluciju u liječenju psihičkih poremećaja i opadanje farmakoterapije, a čini se da je upravo suprotno...